Naslov:

The longitudinal impact of multiple stressors on the benthic invertebrate community in the Bednja River

Utjecaj višestrukih stresora na zajednicu makrozoobentosa duž toka rijeke Bednje

 

Utorak, 27. rujna 2022. godine u 11.30 sati

u Vijećnici Biološkog odsjeka PMF-a,

Rooseveltov trg 6, Zagreb

 

Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:

Izv. prof. dr. sc. Marko Miliša, PMF, Zagreb

Doc. dr. sc. Ivan Čanjevac, PMF, Zagreb

Doc. dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, Hrvatski prirodoslovni muzej

Zamjena: doc. dr. sc. Marina Vilenica, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet

 

Mentor: prof. dr. sc. Zlatko Mihaljević, PMF, Zagreb

 

Sažetak:

Rijeke i njihove biološke zajednice često su pod utjecajem višestrukih ljudskih pritisaka koji mijenjaju okolišne uvijete. Bentički makroskopski beskralješnjaci (makrozoobentos) sastavni su dio riječnih ekosustava gdje reagiraju na promjene u okolišu kroz strukturalne i funkcionalne promjene u svojoj zajednici. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi sastav i strukturu zajednice makrozoobentosa rijeke Bednje te identificirati odgovor zajednica prema prirodnim i antropogenim pritiscima. Uzorci makrozoobentosa sakupljeni su u ljeto 2015 sa 20 longitudinalno raspoređenih postaja korištenjem AQEM 'multihabitat' metode. Kakvoća vode, pokrov zemljišta i hidromorfološke promjene kvantificirani su za svaku postaju. Brojni pokazatelji kakvoće voda i hranjive tvari slijedili su longitudinalni gradijent. Hidromorfološko stanje nije pratilo gradijent uzduž toka rijeke što ukazuje da je degradacija prisutna duž cijelog toka. Temeljem 193,630 identificiranih jedinki makrozoobentosa, ličinke Chironomidae su dominantna skupina. Probirači/sakupljači su najzastupljenija hranidbena skupina u ukupnoj zajednici. Sastav zajednice i raznolikost varirala je među postajama i ovisno o mikrostaništu. Zajednice se nisu grupirale prema riječnom tipu. Zajednice na tehnolitalu razlikovale su se od zajednica na prirodnom staništu. Odgovor makrozoobentosa prema hidromorfološkim promjenama najbolje se pokazao kroz funkcionalne metrike vezane za preferenciju supstrata i brzine strujanja vode, dok indeksi raznolikosti i osjetljivosti nisu značajno korelirali sa hidromorfološkim ocjenama. Rezultati ukazuju kako je opterećenje organskim tvarima veći problem od hidromorfološke degradacije na rijeci Bednji. Gradijent pritisaka pokazuje kako se ekološko stanje može poboljšati smanjivanjem razine amonijaka, poboljšanjem vegetacijske strukture na obali rijeke te povećanjem raznolikost supstrata.   

 

Autor: Sanja Trslić Tepuš
Popis obavijesti