Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Mateja Pisačić, Ivan Kodrin, Ivana Biljan i Marijana Đaković objavili su rezultate svojih istraživanja o savitljivosti kristala, kao njihovog odgovora na primjenu mehaničke sile, u časopisu Kraljevskog kemijskog društva, CrystEngComm (IF 3,545), pod nazivom Exploring the diversity of elastic responses of crystalline cadmium(II) coordination polymers: From elastic towards plastic and brittle responses.
Rad je zbog visoke ocjene recenzenata istaknut na zadnjoj vanjskoj naslovnici časopisa (Back Cover) uz prezentaciju istraživanja koji se provode u grupi.
U radu su prikazane fine razlike u elastičnoj prilagodljivosti kristala koordinacijskih polimera kadmija(II) na primjenu vanjske mehaničke sile, a koje su vidljive u različitom ponašanju kristala neposredno pred njegovo pucanje. Svi istraženi kristali pokazuju elastičan odziv pri manjoj savijenosti, no daljnjom primjenom sile i postizanjem veće zakrivljenosti neki od istraženih kristala mijenjaju odziv iz elastičnog u plastični dok drugi pokazuju krti prijelom. Ovo je još jedno od novo opisanih mehaničkih svojstava kristala koja pokazuju da se i kristalni materijali mogu prilagođavati vanjskim mehaničkim utjecajima slično materijalima sa znatno manjom uređenosti unutarnje strukture od kristalne. Uočeni mehanički fenomeni uspoređeni su sa sličnim, nedavno ustanovljenim na izostrukturnim spojevima, te su istraženi sinergijskim pristupom koji je uključivao teorijske i različite eksperimentalne metode poput mikroskopije atomskih sila, difrakcijskih metoda te niza po mjeri dizajniranih eksperimentalnih postupaka koji su omogućili analizu i kvantifikaciju uočenih svojstava kristala. Ovakva nova mehanička svojstva oplemenjuju kristalne materijale te omogućuju njihove brojne primjene u naprednim tehnologijama, od aktuatora i pametnih vlakana, do optičkih vodiča i fleksibilne elektronike.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
.png){kind=link}