Pristupačnost
Godišnja konferencija COST Akcije CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ održat će se u periodu 25. – 26. travnja 2024. godine na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u predavaonici A1.
COST Akcija CA21162 „Establishing a Pan-European Network on Computational Redesign of Enzymes (COZYME)“ uspostavila je pan-europsku suradničku mrežu koja ima za cilj razvijanje i implementaciju najsuvremenijih računalnih alata u enzimskom inženjerstvu te eksperimentalnu validaciju uspješnih dizajna.
Akcija je uspostavljena kao jedinstvena platforma koja okuplja 199 znanstvenika iz 28 država, pri čemu će odabrani predavači predstaviti rezultate svog istraživanja u okviru ovog događaja. Program je dostupan ovdje.
Više o COZYME COST Akciji možete pročitati na sljedećem linku: https://www.cost.eu/actions/CA21162/
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Luka Fotović, Nikola Bedeković i Vladimir Stilinović objavili su rad Isostructural Halogen Exchange and Halogen Bonds: The Case of N-(4-Halogenobenzyl)-3-halogenopyridinium Halogenides u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF = 4,076).
U radu je objavljena studija efekta halogenske veze u strukturama N-(4-halogenbenzil)-3-halogenpiridinijevih halogenida. Variranjem halogenih atoma na kationima i halogenidnih aniona u takovome sustavu može se postići velika varijabilnost u energijama halogenske veze bez unošenja bitnih razlika u geometrijske i steričke osobitosti iona. Dotični je pristup rezultirao pripravom serije od 11 izostrukturnih kristala, koji se razlikuju samo u prisutnosti različitih halogena. Posljedično, jedina bitna razlika u energijama kristalnih rešetki pripravljnih krutina je upravo razlika u energijama halogenske veze. Zbog toga one predstavljaju izvrstnu osnovu za izravno praćenje utjecaja halogenske veze na strukture i svojstva pripravljenih materijala. Kristalne strukture sastoje se od lanaca kationa i aniona povezanih halogenskim vezama tako da svaki anion i svaki kation tvore dvije halogenske veze sa susjednim ionima u lancu. S obzirom da je kation asimetričan, tvori dvije različite halogenske veze, od kojih je dominantna ona koju tvori halogeni atom piridinskog prstena. To se odražava i na termička svojstva ovih materijala, poglavito entalpiju sublimacije, koja približno linearno ovisi o energiji dominantne halogenske veze. Ukoliko se pak kombinacijom donorâ i akceptora halogenske veze mogu dobiti dovoljno jake halogenske veze, tada dolazi do promjene kristalne strukture te nastaju kristali koji pripadaju drugome izostrukturnome nizu, u kojemu je ukupna gustoća pakiranja manja, ali je omogućena povoljnija geometrija za uspostavljanje još kraćih i jačih halogenskih veza.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
.png){kind=link}