Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Laura Nuić, Barbara Panić, Hrvoj Vančik i Ivana Biljan, bivše studentice Kemijskog odsjeka Lovorka-Kristina Pereković i Ana Mihanović u suradnji s Ivom Šrut Rakić i Markom Kraljem s Instituta za fiziku objavili su rad Polymerization of aromatic dinitroso derivatives initiated by nitroso-terminated monolayer on Au(111) surface: Insights from ellipsometry, AFM and nano-FTIR spectroscopy u uglednom časopisu Polymer (IF = 4,432) izdavačke kuće Elsevier.
U radu je uz pomoć elipsometrije, mikroskopije atomskih sila (AFM) i nano-FTIR spektroskopije istražena mogućnost polimerizacije različitih aromatskih dinitrozo derivata inicirane jednoslojem s terminalnim nitrozo skupinama na površini zlata. Elipsometrijom je utvrđeno povećanje debljine filmova nakon što su nitrozo skupine izložene na međupovršini jednosloja podvrgnute interakcijama s aromatskim dinitrozo derivatima u otopini. Dobivene vrijednosti debljina filmova ukazale su na nastanak azodioksidnih oligomernih filmova sastavljenih od samo nekoliko monomernih podjedinica s mogućim nagnutim i isprepletenim lancima. Elipsometrijski podaci potkrijepljeni su AFM topografskim slikama na kojima je opažen veći broja otoka pripisanih domenama azodioksidnih oligomera. Obje tehnike su pokazale da je nastajanje azodioksidnih oligomera na površini zlata izraženije pri duljem vremenu adsorpcije. Vrijedne informacije o kemijskom sastavu filmova na nanoskali dobivene su iz nano-FTIR spektara u kojima su opažene vrpce koje odgovaraju vibracijama istezanja E-azodioksidne veze čime je, između ostalog, pokazana visoka osjetljivost nano-FTIR spektroskopije za kemijsku identifikaciju vrlo tankih filmova. Nadalje, s obzirom na zanimljiva elektronska svojstva nekih aromatskih dinitrozo spojeva korištenih u radu, ovo istraživanje moglo bi poslužiti kao polazište za mjerenje vodljivosti adsorbiranih azodioksidnih oligomera i njihovu potencijalnu primjenu kao organskih poluvodiča.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Od aromatskih spojeva s dušikom do novih funkcionalnih organskih materijala (FunMaterials, IP-2020-02-4467) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.
.png){kind=link}