<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"  ?>

<rss version="2.0"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>

<channel>
	<atom:link href="https://www.chem.pmf.hr/feed/rss.php" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<title>PMF - Doktorski radovi</title>
	<link>http://www.pmf.hr/biol/studiji/doktorski_radovi</link>
	<description>PMF Feed</description>
	<language>hr</language>
	<copyright>Copyright: (C) www.fer.hr</copyright>
	<webMaster>webmaster@pmf.hr (Webmaster)</webMaster>
	<managingEditor>webmaster@pmf.hr (Webmaster)</managingEditor>
	<ttl>240</ttl>

		<item>
		<title>DOKTORSKI RADOVI ZA OCJENU</title>
		<pubDate>Tue, 20 Oct 2026 06:10:39 GMT</pubDate>
		<category>Content</category>
		<description>
		&lt;table border="0" width="100%"&gt;&lt;tr&gt;&lt;td&gt;
		
					&lt;p&gt;&lt;strong&gt;FRAN LUKŠIĆ&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Naslov rada:&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;Uloga transkripcijskih faktora HNF-1α i HNF-4α u deregulaciji N-glikoma beta-stanica gušterače&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Role of transcription factors HNF-1α and HNF-4α in the deregulation of pancreatic beta cell N-glycome&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Sažetak:&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Transkripcijski faktori HNF-1α i HNF-4α ključni su regulatori funkcije beta stanica gušterače, a njihova je deregulacija povezana s monogenskim oblicima dijabetesa i dijabetesom tipa 2. Iako je poznato da uz brojne stanične procese reguliraju i glikozilaciju proteina, njihova točna uloga u tom procesu nije razjašnjena. Cilj ove disertacije bio je istražiti tu ulogu u validiranom modelu ljudskih beta stanica EndoC-βH1. U tu svrhu po prvi sam puta karakterizirao ukupni &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikom tih stanica te proširio postojeći modularni CRISPR/dCas sustav promotorom RIP specifičnim za beta stanice, komponentom dCasMINI i aktivnom nukleazom Cas9 za učinkovitiju inaktivaciju, represiju i aktivaciju &lt;em&gt;HNF1A&lt;/em&gt; i &lt;em&gt;HNF4A&lt;/em&gt;. Nakon genskih manipulacija analizirane su promjene &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikoma i ekspresije gena od interesa, a utjecaj lipotoksičnog stresa ispitan je tretmanom palmitinskom kiselinom. Utišavanje &lt;em&gt;HNF1A&lt;/em&gt; izazvalo je izraženije promjene glikoma od utišavanja &lt;em&gt;HNF4A&lt;/em&gt;, no njihov intenzitet nije pratio stupanj utišavanja: najveće promjene, ponajprije povećana zastupljenost razgranatih i sijaliniziranih &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikana, zabilježene su nakon umjerenog utišavanja. Vrlo slične promjene uzrokovala je palmitinska kiselina, što podupire povezanost dijela učinka lipotoksičnosti s deregulacijom HNF-1α. Promjene glikoma uglavnom nisu korelirale s promjenama ekspresije analiziranih gliko-gena, što upućuje na dodatne razine regulacije &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikozilacije. Rezultati povezuju aktivnost &lt;em&gt;HNF1A&lt;/em&gt; i lipotoksični stres s promjenama &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikoma te upućuju na nelinearan odnos između stupnja utišavanja &lt;em&gt;HNF1A&lt;/em&gt; i odgovora &lt;em&gt;N&lt;/em&gt;-glikoma beta stanica gušterače.&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;__________________________________________________________________________________________________________________________________&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;&lt;strong&gt;KARLA OSTOJIĆ&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Naslov rada:&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;&lt;strong&gt;Karakterizacija tumorskih matičnih stanica tijekom progresije osteosarkoma&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Characterization of tumor stem cells during osteosarcoma progression&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Sažetak:&lt;/p&gt;

&lt;p style="margin-left:0cm; margin-right:0cm; text-align:justify"&gt;Osteosarkom je najčešći primarni maligni tumor kostiju, koji unatoč napretku u dijagnostici i liječenju i dalje predstavlja značajan terapijski izazov zbog čestih recidiva i razvoja kemorezistencije. U ovom istraživanju provedena je usporedna stanična i molekularna karakterizacija tumorskih matičnih stanica (TMS) iz uzoraka osteosarkoma prikupljenih pri dijagnozi i recidivu. U uzorku recidiva utvrđena je jedinstvena populacija stanica s obilježjima tumorske matičnosti, koju su karakterizirali promijenjena morfologija, povećana migracijska aktivnost i izražena stanična plastičnost, što upućuje na potencijalno invazivniji fenotip. Utvrđene su i razlike u biofizičkim svojstvima sferoida, ekspresiji gena povezanih s organizacijom citoskeleta i interakcijama s izvanstaničnim matriksom te obilježja kompatibilna s mogućim alternativnim mehanizmima održavanja telomera. Funkcionalna ispitivanja pokazala su osjetljivost stanica na doksorubicin te smanjenu osjetljivost na cisplatin i metotreksat, osobito u 3D sferoidnim kulturama. Uočena stanična plastičnost i povećana migracijska aktivnost mogle bi odražavati prilagodbu tumorskih stanica selekcijskom pritisku tijekom liječenja, potencijalno pogodujući opstanku i obogaćivanju populacija s invazivnijim obilježjima koja mogu pridonijeti ponovnoj uspostavi tumora i razvoju recidiva.&lt;/p&gt;

				&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
				&lt;/table&gt;
		</description>
					<link>https://www.chem.pmf.hr/biol/studiji/doktorski_radovi#content___9709</link>
			<guid>https://www.chem.pmf.hr/biol/studiji/doktorski_radovi#content___9709</guid>
		        				    <dc:creator>Obrisani Korisnik</dc:creator>
	    	</item>
	</channel>
</rss>
