Zbirka Zoologijskog zavoda

Obrisani Korisnik — Wed, 22 Apr 2026 21:20:10 GMT

Povijest i značaj Zbirke Zoologijskog zavoda

Zbirka Zoologijskog zavoda nastajala je kroz dugi niz godina, a njezini počeci sežu u vrijeme osnutka Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine i Mudroslovnog fakulteta. U to vrijeme Matematičko-prirodoslovni odjel Mudroslovnog fakulteta nije raspolagao odgovarajućim prostorom, stručnjacima, literaturom ni priborom, pa je prirodoslovni dio odjela koristio prostore i resurse Zemaljskog narodnog muzeja u Zagrebu, današnjeg Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. To je bilo od velike važnosti za razvoj nastave prirodoslovlja.

Povijest

U organizacijskom pogledu Muzej se sastojao od naravoslovnog odnosno prirodoslovnog i starinarskog odnosno arheološkog odjela, a osnutkom Sveučilišta u Muzej se uklapa i Katedra za zoologiju. Spiridion Brusina (1845.–1908.), tadašnji ravnatelj Muzeja, postao je prvi sveučilišni profesor zoologije. Nastava se održavala u prostorijama Muzeja, a postojeće muzejske zbirke koristile su se i u nastavne svrhe.

Godinu dana nakon osnivanja Katedre osnovan je Zoologičko-zootomijski zavod, današnji Zoologijski zavod. Godine 1950. dolazi do razdvajanja prostorija, inventara, zbirki, biblioteke i osoblja, a 1964. godine Zoologijski zavod zajedno s nastavnom zbirkom seli u zgradu na Rooseveltovom trgu 6, gdje se i danas nalazi.

Slika: zgrada na Rooseveltovom trgu 6

Zbirka danas

Zbirka najvećim dijelom obuhvaća mokre i suhe preparate beskralježnjaka i kralježnjaka, dok su u manjoj mjeri zastupljeni modeli izrađeni od gipsa, plastike, voska ili stakla. Osim preparata in toto, u Zbirci se nalaze i preparati koji prikazuju pojedine dijelove tijela ili skelete životinja. Na nekim su preparatima posebno istaknuti organski sustavi ili je prikazan životni ciklus pojedine vrste.

Slika: ormar s preparatima žarnjaka

Osim vrsta karakterističnih za Hrvatsku, u Zbirci se nalaze i primjerci koji potječu iz Europe, drugih kontinenata te iz Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Dio preparata, osobito među kralježnjacima, pticama i sisavcima, potječe od životinja uginulih u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Dio preparata Zavodu je poklonjen, dio je kupljen, a najveći broj izradili su preparatori zaposleni na Zavodu. Izuzetak su dermoplastični preparati koje su izradili preparatori Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Zbirka se i danas kontinuirano nadopunjava novim preparatima.

Slika: kostur magarećeg pingvina (Spheniscus demersus)

Izrada preparata

Mokri preparati u muzejima i zbirkama počinju se koristiti još u 17. stoljeću. Za njihovu izradu upotrebljavaju se stakleni cilindri s brušenim čepovima. Cijela životinja ili njezin dio stavlja se u cilindar, nakon čega slijedi dolijevanje tekućine za konzerviranje preparata. Ranije su se u tu svrhu koristili 4 % formalin ili 75 % alkohol, a kako bi se spriječilo isparavanje tekućine, dio oko čepa zalijevao se tekućim voskom preko kojega je bio navučen svinjski mjehur.

Danas se za konzerviranje preparata koristi 75 % alkohol, čep se premazuje silikonom, a za dodatno sprečavanje isparavanja upotrebljava se plastična folija.

Slika: mokri preparat desetonožnog raka vrste Potamobius leptodactylus

Zanimljivi preparati

Prema popisu inventarnih brojeva, u Zbirci se trenutno nalaze 2182 preparata. Od preparata za koje je poznata godina izrade, njih 69 potječe iz razdoblja od 1882. do 1900. godine, 324 preparata datiraju iz razdoblja od 1901. do 1950. godine, a 40 preparata nastalo je od 1951. godine do danas.

Vrijednost Zbirke očituje se i u tome što se u njoj nalaze preparati vrsta koje su u međuvremenu postale rijetke ili ugrožene. Posebno se ističe preparat gornjeg lijevog očnjaka bradavičaste svinje Phacocoerus aethiopicus (Pallas, 1766) te preparat koji sadrži dva zuba morskog psa (Carcharodon sp.).

Ti su zubi iskopani 1866. godine tijekom izgradnje Sueskog kanala, a Zavodu ih je 1933. godine poklonio gospodin Leonardo Novaković, koji ih je dobio od osobnog sluge glavnog projektanta kanala Ferdinanda de Lessepsa. Značajan je i preparat koji obuhvaća šest kutijica s pijescima skupljenima na dnu mora tijekom Challenger ekspedicije od 1872. do 1876. godine, u kojima se nalaze predstavnici skupina Foraminifera i Radiolaria.

Slika: uzorci pijeska skupljenog tijekom Challenger ekspedicije

Važnost zbirke

Zbirka ima veliku edukativnu vrijednost jer se preparati koriste kao pomoćno nastavno sredstvo na vježbama i predavanjima iz zooloških kolegija, kao što su Opća zoologija, Beskralježnjaci, Kralježnjaci, Zoologija i drugi.

Jednom godišnje, tijekom manifestacije „Noć biologije”, koju organizira Biološki odsjek PMF-a, Zbirka je otvorena i za građanstvo.

Voditeljica Zbirke Zoologijskog zavoda: izv. prof. dr. sc. Jasna Lajtner

Preparator u zbirci: Nada Vincek