Kako smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka?

Neugodno vruća ljeta u gradu nisu uzrokovana samo vremenskim prilikama. Na temperaturu u gradovima utječu i drugi faktori, kao što su betonske i asfaltirane plohe koje emitiraju toplinu koju upiju od sunca te time povećavaju ljetne temperature. Osim toga, na povećanje temperature utječu i vozila u prometu koja emitiraju stakleničke plinove i toplinu, klimatizacijski uređaji koji izbacuju višak topline iz zatvorenih prostora, te urbani kanjoni, koji nastaju između visokih zgrada te na taj način zarobljavaju toplinu na razini ulice. Svi ovi čimbenici pridonose fenomenu koji se naziva efekt "urbanog toplinskog otoka", što rezultira gradovima koji su do 10 °C topliji od okolnih područja.

Tipičan odgovor na visoke temperature je uključivanje klima uređaja. Ali to dovodi do zatvorenog krugom zagrijavanja na otvorenom kako bi se ohladio zatvoreni prostor, čime zrak vani postaje još neugodniji. Osim toga, hlađenje zatvorenih prostora rezultira značajnim troškovima: na rad klima uređaji trenutno otpada oko petina ukupne potrošnje električne energije u zgradi.

Zbog klimatskog zatopljenja i brzog rasta populacije u toplijim, sve bogatijim zemljama, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se energija potrebna za hlađenje zgrada utrostručiti do 2050. godine. Ipak, naši nerazmjerno topli gradovi ne predstavljaju samo energetski izazov. Visoke urbane temperature predstavljaju značajan rizik za naše zdravlje; rizik od porasta smrtnosti i moždanog udara se pojavljuje kada se temperature kreću iznad 25 °C. U SAD-u toplinski valovi u prosjeku ubijaju više ljudi od bilo koje druge prirodne katastrofe, dok će se u Velikoj Britaniji broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom povećati za 257% do 2050. i 535% do 2080.

S porastom frekvencije i intenziteta toplinskih valova, potrebno je hitno riješiti višak topline s kojim se suočavamo kako unutar naših objekata, tako i u vanjskim prostorima naših gradova. Srećom, postoji mnogo načina na koje možemo ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka - istodobno stvarajući atraktivnija mjesta za život, rad i igru. Više o različitim načinima ublažavanja efekta urbanog toplinskog efekta pročitajte u nastavku.


Urbani toplinski otoci dovode do...

Analiza satelitskih slika više desetaka američkih gradova pokazuje da drveće i vegetacija u urbanim područjima postaju zeleniji ranije, ali su manje osjetljivi na promjene temperature u odnosu na vegetaciju u okolnim ruralnim regijama.

To je posljedica načina na koji gradovi hvataju toplinu, fenomen poznat kao "efekt toplinskog otoka", rekli su autori nedavno objavljene studije u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Rezultati ove studije su važni za sve koji su zainteresirani za ekološki utjecaj klimatskih promjena ili koji boluju od alergija, rekao je Yuyu Zhou, izvanredni profesor geoloških i atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Iowa i koautor studije.

U okviru ovog istraživanja su pregledane satelitske snimke 85 velikih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama od 2001. do 2014. Satelitske snimke omogućile su znanstvenicima da otkriju promjene u zelenilu biljaka i tako utvrde vremenski period kada biljke počnu rasti u proljeće. Podaci pokazuju da je početak sezone stigao u prosjeku šest dana ranije u proučavanim gradovima nego u njihovim okolnim ruralnim područjima zbog utjecaja urbanog toplinskog otoka.

"U budućnosti želimo imati veću točnost u modelima zemaljskog sustava (eng. Earth System Models) za predviđanje promjena u našem okolišu. Uzimajući u obzir interakcije između temperature i fenološke promjene vegetacije značit će da će se prognoze tih modela poboljšati", rekao je Zhou.

Lin Meng, doktorandica na Državnom Sveučilištu Iowa i vodeća autorica rada,  je rekla da studija nudi određeni uvid kako zagrijavanje klime može utjecati na vegetaciju u svim vrstama okruženja, a ne samo u urbanim.

"Koristili smo urbane krajolike kao laboratorij za zagrijavanje", rekla je Meng. "Ako iskoristimo pristup zamjene prostora i vremena, gradovi predstavljaju buduće scenarije zagrijavanja."

 

 

Uz proučavanje razlike između urbanog i ruralnog početka proljetne sezone, znanstvenici su analizirali stopu napredovanja početka sezone u vrijeme zagrijavanja. Studija je utvrdila da je napredak početka sezone urbanih biljaka niži nego kod ruralnih biljaka s istim porastom temperature, što sugerira da urbane biljke postanu manje osjetljive na temperaturu zbog utjecaja urbanog toplinskog otoka.

Meng je rekla da bi to moglo biti posljedica toplijih zima u urbanim područjima. Neke studije sugeriraju da drveće treba dovoljno rashladiti zimi da bi reagiralo na porast temperature u proljeće. Povišena zimska temperatura u gradovima smanjuje nakupljanje hladnoće i uzrokuje smanjenu osjetljivost fenologije u urbanim područjima. Zhou i Meng kažu da su u tijeku rasprave o razlozima smanjene stope napredovanja i daljnje studije moraju se dublje pozabaviti tim pitanjem, ali njihovi podaci to tvrde.

"Temperatura je samo jedan čimbenik za određivanje vremena rasta vegetacije, ali očito je važan", rekao je Zhou.

Lin Meng et al. Urban warming advances spring phenology but reduces the response of phenology to temperature in the conterminous United States, Proceedings of the National Academy of Sciences (2020). DOI: 10.1073/pnas.1911117117

Autor: Sara Ivasić
Popis obavijesti

Repozitorij

Repozitorij je prazan