PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena. [ ... ]
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. Glavni je rezultat rada nova vrsta optičkog valovoda koja vodi optički vrtlog (eng. vortex) uz dvostruku topološku zaštitu. [ ... ]
Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
5840463

Predstavljen projekt CeNIKS vrijedan...

Na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u četvrtak 27.9.2018. je predstavljen infrastrukturni projekt CeNIKS – Centar za Napredna Istraživanja Kompleksnih Sustava. Cilj ovog projekta je osuvremeniti Fizički odsjek PMF-a kapitalnom opremom i povećati njegovu regionalnu konkurentnost. Projekt CeNIKS vrijedan je 57,8 milijuna kuna, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz natječaj „Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja i inovacija“.

Nakon pozdravnih govora pročelnika Fizičkog odsjeka PMF-a prof.dr.sc. Miroslava Požeka, dekanice PMF-a prof.dr.sc. Aleksandre Čižmešije i državnog tajnika za znanost dr.sc. Tome Antičića o projektu CeNIKS govorio je jedan od dvojice  koordinatora projekta doc. dr. sc. Mihael Grbić.

Sredstva osigurana u okviru projekta CeNIKS predviđena su za novu opremu u sedam postojećih laboratorija Fizičkog odsjeka PMF-a te osnivanje dva nova laboratorija. Nova oprema značajno će unaprijediti mjerne mogućnosti odsjeka u području istraživanja materijala i promatranja njihovih svojstava. Dosad su laboratoriji bili mogli promatrati samo ovisnosti o temperaturi i magnetskom polju, a sada će biti moguće kontrolirati i električna polja, dopiranje i tlak. Također, bit će moguće doseći temperature do 10 mK (-273.14 oC) za što je prije bilo potrebno ići na mjerenja u inozemne laboratorije. 

Osim opreme koja se direktno koristi za istraživanje, u projektu je predviđena i nova oprema koja će povećati energetsku efikasnost istraživanja. Kako se pojedini instrumenti trebaju hladiti vodom, predviđen je zatvoreni sustav hlađenja koji će smanjiti troškove rada. Slično tome, drugi mjerni instrumenti koriste helij za hlađenje koji se reciklira pomoću sustava za prikupljanje. Taj sustav će se proširiti i obnoviti te će se u dogovoru s partnerom projekta Institutom za fiziku (KaCIF) nabaviti ukapljivač dušika koji će olakšati ukapljivanja helija na IF-u i smanjiti troškove nabavke dušika koji se trenutno osigurava komercijalno.

Nova oprema na PMF-u otvorit će nova područja istraživanja te osigurati nastavak istraživanja trenutnih tema – ali sada na opremi u Hrvatskoj. To je posebno značajno za studente PMF-a koji će po završetku ovog projekta imati mogućnost učiti na vrhunskoj infrastrukturi. Također, projekt je predviđen tako da opremi imaju pristup i drugi znanstvenici u Hrvatskoj, kao i tvrtke koje ne mogu same financirati svoje laboratorije za istraživanje i razvoj čime će se unaprijediti veze između znanosti i industrije.

Projekt je prijavljen na poziv Ulaganje u organizacijsku reformu i infrastrukturu u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija (šifra poziva KK.01.1.1.02). Ugovor o dodjeli sredstava je  potpisan 28. svibnja 2018. godine, a posrednička tijela su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (PT 1) i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (PT 2). Projekt je započeo 2. srpnja 2018. godine i trajat će 16 mjeseci, do 2. studenog 2019. godine. Od ukupne vrijednosti projekta, 85% (49.135.205,89 kn) sufinancira EU. 

Više informacija o projektu CeNIKS nalazi se na web stranici http://ceniks.phy.hr.

Autor: Elizabeta Škvorčec
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail