Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21. travnja obilježava Dan fakulteta. Na taj dan 1876. godine Gjuro Pilar održao je prvo predavanje iz mineralogije i geologije na matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta, čime započinje organizirani znanstveni i nastavni rad iz prirodoslovnja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu. Iste godine počinje i organizirana nastava iz botanike, fizike, matematike i lučbe (kemije), a 1877. iz zoologije, te 1883. iz geografije. Sedamdeset godina kasnije, Matematičko-prirodoslovni odjel Filozofskog fakulteta (koji je u međuvremenu nastao iz Mudroslovnog fakulteta) osamostaljuje se kao Prirodoslovno-matematički fakultet 8. lipnja 1946 godine. Navedeni događaji ujedno označavaju i početke razvitka svih tradicionalnih i uvođenje novih prirodoslovnih i matematičkih disciplina na Sveučilištu u Zagrebu.
Po broju svojih studenata i znanstveno-nastavnog osoblja Prirodoslovno-matematički fakultet je danas ne samo među najvećim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, već i znanstveno-nastavna sredina koja je jedna od najznačajnijih edukatora znanstvenog kadra u hrvatskom prirodoslovlju i matematici, srednjoškolskih nastavnika tih predmeta te istovremeno i jedan od vodećih centara istraživanja u tim znanstvenim područjima. Na sedam odsjeka PMF-a (Matematički, Fizički, Kemijski, Biološki, Geološki, Geografski i Geofizički), studira oko 5000 studenata na preddiplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom, te diplomskom studiju na 35 studijskih programa, te oko 1000 studenata na doktorskom studiju. Studenti po završetku preddiplomskih studija najvećim dijelom nastavljaju svoje obrazovanje na diplomskim, a potom i na doktorskim studijima. Razvoj hrvatske znanosti je nezamisliv bez stotinjak doktora znanosti koliko ih svake godine doktorira na PMF-u.
Prirodoslovno-matematički fakultet spada i među vodeće prirodoslovno-znanstvene centre u našoj zemlji i ima ključni doprinos u znanstvenom profilu Sveučilišta, o čemu svjedoče brojni znanstveni radovi u najeminentnijim svjetskim znanstvenim časopisima. Naši diplomirani inžinjeri, profesori i magistri struke visoko kotiraju na tržištu rada, a oni koji nastavljaju svoja stručna i znanstvena usavršavanja u inozemnim laboratorijama i sveučilištima redovito su dobro prihvaćeni i dostojno nas predstavljaju. S ponosom ističemo i da su naši mladi znanstvenici dobitnici brojnih nagrada kao što su Nagrada za izvrsnost, Nagrada za znanost, Nagrada Društva sveučilišnih nastavnika, Nagrada za žene u znanosti, itd.
Iako se PMF sve više okuplja na Horvatovcu, još uvijek su neki njegovi odsjeci smješteni i na nekoliko lokacija u gradu što rezultira poteškoćama u nastavnom i znanstvenom radu. Stoga je završetak kampusa prirodoslovlja na Horvatovcu od neprocjenjivog značaja za sveukupnu sliku našega Sveučilišta i Grada, ali i za razvitak hrvatske znanosti i visokog obrazovanja uopće.