1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Auditorne vježbe	45

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJEVI PREDMETA:
Ciljevi predmeta Statistika i osnovna mjerenja su stjecanje teorijskog znanja iz područja vjerojatnosti i statistike, stjecanje operativnog znanja iz metoda obrade mjerenih podataka u fizici te stjecanje vještina pri prikupljanju i obradi podataka tijekom eksperimentalnog rada u laboratoriju.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
2.Tumačiti logičku i matematičku strukturu temeljnih fizikalnih teorija i njihove eksperimentalne potvrde
3.Tumačiti osnovne pojmove i rezultate elementarne matematike, diferencijalnog i integralnog računa, vektorske analize, linearne algebre te vjerojatnosti i statistike
4.Interpretirati temeljne kemijske koncepte na činjeničnoj i konceptualnoj razini u skladu s novim znanstvenim spoznajama koristeći kemijsku terminologiju, nomenklaturu i mjerne jedinice
10.Integrirati temeljna stručna znanja iz fizike, matematike i kemije pri modeliranju, rješavanju standardnih problema i interpretaciji rezultata opažanja i mjerenja.
13.Služiti se osnovnim mjernim instrumentima i metodama obrade podataka pri izvođenju jednostavnih mjerenja i pokusa iz fizike i kemije
18.Osmisliti samostalno istraživanje i/ili projekt u nastavnoj praksi fizike i kemije uz primjenu osnovnih principa prirodoznanstvenog pristupa i interpretaciju rezultata istraživanja


OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Statistika i osnovna mjerenja student će biti sposoban:
1. primijeniti račun pogreške kod nezavisnih i zavisnih mjerenja
2. opisati i tumačiti granične teoreme i zakon velikih brojeva
3. kvalitativno i kvantitativno uspostaviti vezu između aksiomatske teorije vjerojatnosti i slučajnih procesa u stvarnom životu
4. tumačiti i upotrebljavati statističkeh pojmove (očekivanje, varijanca, momenti, nepouzdanost)
5. kvalitativno i kvantitativno odrediti i kritički komentirati numeričke značajke vrijednosti dobivenih u laboratorijskom eksperimentu
6. računati srednje vrijednost, varijance, nepouzdanosti te određivanje linearne prilagodbe nekog skupa mjerenih veličina metodom najmanjih kvadrata
7. kvalitativno opisati statističku paradigmu koja se u fizici i kemiji koristi za prikazivanje rezultata


SADRŽAJ PREDMETA:
1. Osnovne formule računa pogreške kod nezavisnih i zavisnih mjerenja
2. Grafički prikaz podataka; metoda najmanjih kvadrata; linearizacija problema
3. Osnove kombinatorike (permutacije, varijacije i kombinacije)
4. Klasične definicije vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost, neovisni događaji, Bayesov teorem
5. Aksiomatska teorija vjerojatnosti, Kolmogorovljevi aksiomi, definicija slučajne varijable
6. Diskretna i kontinuirana slučajna varijabla, očekivanje i varijanca slučajne varijable, momenti, funkcija izvodnica
7. Bernoullijeva i binomna raspodjela
8. Poissonova raspodjela
9. Čebiševljev teorem, zakon velikih brojeva
10. Gaussova raspodjela
11. Višedimenzionalne slučajne varijable, kovarijanca, korelacija
12. Teorija uzoraka, slučajni uzorak, centralni granični teorem
13. Pojam procjenitelja, procjena parametara populacije
14. Propagacija pogrešaka kod zavisnih mjerenja, opća srednja vrijednost
15. Testiranje hipoteza, Hi-kvadrat test


OBVEZE STUDENATA:
Prisustvovanje nastavi, izlazak na prvi kolokvij

Obavezni predmet - Redovni Studij - Fizika i kemija; modul: nastavnički