1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Vježbe u praktikumu	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJ KOLEGIJA:
Eksperimentalna potvrda teorijskih relacija, upoznavanje metoda mjerenja, savladavanje vještina pri mjerenju i obradi mjernih rezultata. Neke vježbe uključuju jednostavne uređaje radi razumijevanja mjerne metode, dok ostale koriste suvremene mjerne uređaje, a posvećene su fizikalno-kemijskom karakteriziranju promatranog sustava. Student se priprema za samostalni rad u laboratoriju.

NASTAVNI SADRŽAJI:

VJEŽBE
Sadržaj predmeta raspoređen je u 7 odvojenih vježbi (za svaku je vježbu potrebno 4 sata):
1) Konduktometrija: Samostalni rad s komercijalnim digitalnim konduktometrom uz pomoć pisanih uputa. Interpretacija rezultata za jake elektrolite te određivanje molarne provodnosti pri beskonačnom razrjeđenju. Interpretacija rezultata za slabe elektrolite te određivanje konstante ravnoteže disocijacije;
2) Potenciometrija: Samostalni rad s pH-metrom uz pomoć pisanih uputa. Osjetljivost staklene elektrode kao senzora te značajke (standardni elektrodni potencijal i nagib). Baždarenje staklene elektrode s jednim i dva pufera. Potenciometrijska titracija slabe kiseline. Obrada rezultata za titraciju slabu kiselinu (određivanje konstante ravnoteže disocijacije slabe kiseline);
3) Prijenosni broj iona: Samostalno spajanje Hittorfove aparature prema shemi. Granični zakon o neovisnom putovanju iona ? prijenosni broj. Kulometrija. Određivanje prijenosnog broja iona u otopini. Računanje molarne provodnosti iona iz molarne provodnosti elektrolita uz pomoć Hittorfovog prijenosnog broja;
4) Kalorimetrija: Upoznavanje rada s jednostavnim reakcijskim kalorimetrom te razmatranje njegove konstrukcije (miješalica, bireta, temperaturni senzor, grijalica za baždarenje). Analiza termograma. Određivanje toplinskog kapaciteta kalorimetra i entalpije neutralizacije;
5) Kemijska kinetika: Kinetika 1. reda. Ispitivanje reda reakcije. Određivanje koeficijenta brzine reakcije. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi i energija aktivacije;
6) Ravnoteža disocijacije: samostalni rad s UV-VIS spektrofotometrom i pH-metrom. Određivanje ravnotežne koncentracije disocijacije slabe kiseline;
7) Obrada rezultata: upoznavanje s obradom i prikazom podataka na računalu, prikaz linearne ovisnosti i određivanje nagiba i odsječka linearne funkcije, pouzdanost mjernih rezultata, mjerna nesigurnost i nepreciznost.

1. Osnovni praktikum fizikalne kemije 1 (skripta), T. Begović, D. Kovačević, Osnovni praktikum fizikalne kemije 1 (skripta, 2022), T. Begović, D. Kovačević, 2022.
2. Elements of Physical Chemistry, 8th Ed., P. W. Atkins, J. de Paula, Elements of Physical Chemistry, (8th ed., Oxford University Press, Oxford, 2014.), P. W. Atkins, J. de Paula, Oxford University Press, Oxford, 2014.
3. Fizikalna kemija (rukopis, dostupan u Središnjoj Kemijskoj Knjižnici i na Merlinu), T. Cvitaš, Fizikalna kemija (rukopis, dostupan u Središnjoj Kemijskoj Knjižnici i na Merlinu, 2020), T. Cvitaš, 2020.
4. Rješavanje računskih zadataka u kemiji, I i II dio, T. Cvitaš, I. Planinić, N. Kallay, Rješavanje računskih zadataka u kemiji, I i II dio (Hrvatsko kemijsko društvo, Zagreb, 2012)., T. Cvitaš, I. Planinić, N. Kallay, Hrvatsko kemijsko društvo, Zagreb, 2012.

Upis predmeta :
Upisan : Fizikalna kemija 2
Položen : Praktikum opće kemije 2

Izborni kolegiji PRAKTIKUM FIZIKALNE KEMIJE - Redovni Studij - Biologija i kemija; modul: nastavnički