Repozitorij

Anketa

Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!

Fizika i filozofija

Šifra: 199360
ECTS: 3.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Tihomir Vukelja
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Tihomir Vukelja - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJEVI PREDMETA: Cilj kolegija je potaknuti studente na promišljanje fizike, pomoći im da svoju profesiju smjeste u širi povijesni, filozofski, kulturni i društveni kontekst te ih naučiti kako da nastavu obogate i učine zanimljivijom upućivanjem na filozofske probleme koje fizika otvara. U okviru kolegija se fizika, kao ljudska djelatnost, i fizično znanje, kao proizvod te djelatnosti, postavljaju kao filozofski problem. Naglasak je stavljen na dva vida tog istraživanja: na problem naravi fizike i opravdanja fizičnoga znanja (filozofija znanosti: što je fizika ili znanost općenito?) i na problem svjetonazora oblikovanoga na temelju fizičnih teorija (filozofija fizike: kakvu nam sliku svijeta fizika nudi?). Kolegij pruža studentima pregled temeljnih filozofskih problema fizike i nekih važnih predloženih rješenja.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:

1. ZNANJE I RAZUMJEVANJE:
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike
1.3. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava
1.7. demonstrirati poznavanje i razumijevanje strukture prirodoznanstvenog znanja
1.8. integrirati stručna znanja iz fizike i kemije sa znanjima stečenim u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici
2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMJEVANJA:
2.4. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente
2.10. kreirati motivirajuće okruženje za aktivno učenje, koje potiče razvoj sposobnosti i znanja svih učenika
3. STVARANJE PROSUDBI:
3.1. kritički procjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte, podatke i rezultate znanstvenih istraživanja
3.5. demonstrirati profesionalni integritet i etično ponašanje u radu s učenicima i kolegama
4. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI:
4.2. jasno i koncizno prezentirati složene ideje
4.3. prezentirati vlastite rezultate istraživanja na nastavnim ili znanstvenim skupovima
4.4. koristiti engleski jezik pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova
5. SPOSOBNOST UČENJA:
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.3. preuzeti odgovornost za vlastiti stručni napredak i profesionalni razvoj

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:

Po uspješnom završetku kolegija Fizika i filozofija student će biti sposoban navesti i kritički razmotriti:
* temeljne probleme filozofije znanosti;
* glavna stajališta o naravi teorija u fizici;
* glavna stajališta o naravi pokusa u fizici;
* glavne modele razvoja znanosti;
* temeljne filozofske probleme klasične mehanike;
* najvažnija tumačenja kvantne mehanike.

SADRŽAJ PREDMETA:

1. tjedan: Uvod u kolegij. Različiti aspekti povezanosti fizike i filozofije. Moderna fizika kao filozofski problem: filozofija znanosti i filozofija fizike.
2. tjedan: Racionalizam i empirizam. Induktivističko opravdanje fizičnoga znanja. Logički empirizam.
3. tjedan: Popper: falsifikacionizam. Duhem - Quineova teza.
4. tjedan: Kuhn: paradigme i znanstvene revolucije. Fizično znanje kao društvena konstrukcija.
5. tjedan: Lakatos: istraživački programi. Feyerabend i znanstvena metoda.
6. tjedan: Narav fizičnih zakona i objašnjenja. Filozofija pokusa.
7. tjedan: Realističko i instrumentalno shvaćanje fizičnih teorija.
8. tjedan: Prostor i vrijeme. Prostor-vrijeme. Klasičnofizična i relativistička dinamika i simetrije.
9. tjedan: Ontologija klasične fizike: čestice i polja. Determinizam. Narav klasične fizike. Moderna fizika i ideal božanskoga znanja.
10. tjedan: Vjerojatnost, termodinamika i statistička mehanika. Ireverzibilnost. Uvod u filozofiju kvantne mehanike: misleni pokus s dvije pukotine i realni pokusi (elektroni, neutroni, atomi, welcher Weg pokusi).
11. tjedan: Dvojna narav svjetlosti: postojanje fotona i pokus odgođene odluke. Stacionarna stanja i kvantni udari. Rasprava o prikazanim pokusima: iskustvena, teorijska i interpretacijska razina.
12. tjedan: Različita tumačenja kvantne mehanike: kvantni realizam, kopenhaško tumačenje, epistemičko tumačenje, ontološko tumačenje (Bohm i skrivene varijable), statističko tumačenje, kvantna logika. Relacije neodređenosti u svjetlu različitih tumačenja.
13. tjedan: Problem mjerenja i neka predložena rješenja (preinake kvantnomehanične dinamike, mnoštvo svjetova i mnoštvo svijesti, dekoherencija putem okoline, dekoherentne povijesti...).
14. tjedan: EPR dilema, Bellova nejednakost i pokusi. Neraščlanjivost (jednotnost) kvantne pojave. Kvantna mehanika, klasična fizika i antička filozofija prirode: odnosi, sličnosti i razlike.

OBVEZE STUDENATA:

Studenti su obvezni pohađati barem 20 sati predavanja i barem 10 sati seminara tijekom semestra. Studenti su obvezni pripremiti se za seminar čitanjem tekstova koji im se unaprijed dijele te izraditi i prezentirati seminarski rad.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Nastoji se da se predavanja i seminari u što je moguće većoj mjeri iskoriste za aktivnu raspravu studenata o razmatranom problemu. Stoga su studenti obvezni pripremiti se za seminar čitanjem tekstova koji im se unaprijed dijele. Na seminarima studenti također izlažu seminarske radove. Ispit je samo usmeni, u trajanju od pola sata do jednoga sata po studentu. Student se ocjenjuje na temelju znanja pokazanoga tijekom rasprava na predavanjima i seminarima, znanja pokazanog na ispitu i ocjene seminarskoga rada.
Literatura:
Preduvjeti za:
Upis predmeta :
Položen : Matematička analiza 2
6. semestar
Izborni predmeti - fizika 2 - Redovni Studij - Fizika i kemija; smjer: nastavnički
Termini konzultacija:

Obavijesti