ISHODI UČENJA:
1. Opisati najvažnije heterotrofne i autotrofne skupine mikroorganizama i njihovu ekološku ulogu u morskom planktonu
2. Raspraviti primjenjivost i korist od velikih metagenomskih projekata u mikrobiološkim istraživanjima mora
3. Analizirati utjecaj globalnih klimatskih promjena na mikrorganizme i hranidbene mreže u pelagijalu
4. Prepoznati postavljeni znanstveni problem i odgovarajuću hipotezu na primjerima originalnih znanstvenih članaka s tematikom morske mikrobiologije
5. Vrednovati kvalitetu znanstvenog članka iz područja mikrobiologije mora s obzirom na temeljne postavke pisanja znanstvenog rada
6. Primijeniti grafičke računalne programe za prikaz oceanografskih podataka (fizikalno-kemijskih i bioloških parametara) u pelagijalu
7. Interpretirati oceanografske podatke koristeći odgovarajuće statističke metode
Ciljevi kolegija:
Kroz kolegij Mikrobiobiologija pelagijala studenti će se upoznati s raznolikosti i ekološkim odnosima skupina mikroorganizama koji žive u morskom pelagičkom okolišu. Na svakom predavanju osim teoretskog dijela, na kojem se iznosi pregled najnovijih znanstvenih spoznaja o svim relevantnim heterotrofnim i autotrofnim skupinama u planktonu, studenti će raspravljati o recentnom znanstvenom članku čija tema odgovara predavanju, te putem usmene rasprave razvijati vještine kritičke analize i pravilne evaluacije predstavljenog znanstvenog izvještaja. U praktičnom dijelu studenti će svladati rad na računalu u osnovnim grafičkim i statističkim programima koji se koriste u istraživanju ekologije morskog pelagijala.
SADRŽAJ PREDMETA:
Predavanja
1. Uvodno predavanje; raznolikost i ekološko značenje mikroorganizama u ekosustavu morskog pelagijala
2. Virusi u moru
3. Fotosintetski pikoplankton: cijanobakterije Synechoccocus i Prochlorococcus
4. Heterotrofni pikoplankton I: bakterije; mikrobna hranidbena mreža, metabolička raznolikost bakterija, proteorodopsin
5. Heterotrofni pikoplankton II: arheje; Thaumarchaeota i njihova uloga u biogeokemijskom ciklusu dušika
6. Heterotrofni i autotrofni pikoeukarioti, pregled bioraznolikosti i ekologije
7. Nanofitoplankton: kokolitoforidi i kriptofiti
8. Mikrofitoplankton i nanofitoplankton: dijatomeje i dinoflagelati
9. Klimatske promjene i njihov utjecaj na mikrorganizme i hranidbene mreže u pelagijalu: acidifikacija oceana i globalno zagrijavanje
Praktikum
Praktični dio studenti izvode na računalima, obuhvaća metode grafičke prezentacije i statističku interpretaciju fizikalno kemijskih podataka i podataka o brojnosti fitoplanktona sakupljenih u sklopu terenskih istraživanja Laboratorija za Biološku oceanografiju. Studenti će svladati osnove rada u programima za grafičku prezentaciju: Grapher, Ocean Data View te osnovne i multivarijantne statističke metode u programima Statistica i Primer.
|
- Kirchman, D.L., 2000: Microbial ecology of the oceans. Wiley-Liss, New York.
Recentni originalni i pregledni znanstveni članci odgovarajuće tematike.
- Munn, C.B., 2004: Marine microbiology. Ecology and applications. BIOS Scientific Publishers, London
Šolić, M., Krstulović, N., 2000: Ekologija morskog bakterioplanktona. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split.
Šolić, M., Krstulović, N., 2006: Mikrobiologija mora. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split.
Viličić, D., 2003: Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb.
|