1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	25

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Sredinom prošlog stoljeća Woodward, Robinson i Eschenmoser opisali su kako se sinteza kompleksnijih molekula može provesti primjenom logične metodologije koju Corey naziva retrosintezom. Danas se većina sintetskih problema rješava upravo retrosintetskom analizom koja raščlanjuje ciljnu molekulu do jednostavnijih i komercijalno dostupnih početnih materijala. U sklopu kolegija bit će obuhvaćeni različiti pristupi planiranja sinteze organskih molekula, uključujući pronalaženje prikladnih početnih supstrata i pogodnih kemijskih reakcija za konstrukciju ciljne molekule te retrosintetske transformacije ciljne molekule u sintetske prekursore.
Također će biti obrađeni najvažniji tipovi sintona koji u kemijskim reakcijama grade ugljikov skelet složenijih molekula. Dio kolegija bit će usmjeren i na transformacije funkcijskih skupina te konstrukcijske reakcije veza ugljik-ugljik koje su od iznimnog značaja u organskim sintezama. Isto tako bit će obrađene sljedeće teme: stereokemija i konformacija, kontrola stereokemije pri stvaranju prstenova, zaštitne skupine, pericikličke reakcije, elektrofilne reakcije i reakcije radikala, oksidacije i redukcije, itd., a bit će prikazani i izabrani primjeri sinteza velikih i kompleksnih molekula.
Ishodi učenja:
1. Proširenje temeljnih znanja iz područja sinteze organskih spojeva.
2. Definiranje i objašnjenje osnovnih pojmova retrosintetske analize.
3. Klasificiranje kemijskih reakcija konstrukcije i transformacije nužnih za pripravu složenijih molekula.
4. Definiranje prikladnih sintona za provođenje sinteza te navođenje njihovih sintetskih ekvivalenata.
5. Primjena retrosintetskog pristupa kod konstrukcije ciljnih molekula i planiranje njihove sinteze.
Oblici provođenja nastave i način provjeravanja znanja: predavanja, seminari i konzultacije

1. OBVEZNA LITERATURA:
   P. Wyatt, S. Warren, Organic Synthesis: Strategy and Control, Wiley, Chichester, England, 2007
   W. A. Smit, A. F. Bochkov, R. Caple, Organic Synthesis: The Science behind the Art, RSC, Thomas Graham House, Cambridge, 1998.
   E. J. Corey, X-M. Cheng, The Logic of Chemical Synthesis, Wiley, New York, 1989.
2. DOPUNSKA LITERATURA:
   T. A. Hase, Umpoled Synthons: A Survey of Sources and Uses in Synthesis, Wiley, New York, 1987.
   B. M. Smith, Organic Synthesis: Theory, Reactions and Methods, McGraw-Hill, 1994.
   D. Lednicer, Strategies for Organic Drug Synthesis and Design, Wiley, New York, 1998.
   B. M. Smith, March's Advanced Organic Chemistry: Reactions, Mechanisms, and Structure, 7th Edition, Wiley, New York, 2013.

Izborni kolegiji za smjer analitička kemija - Redovni Smjer - Analitička kemija
Izborni kolegiji za smjer anorganska i strukturna kemija - Redovni Smjer - Anorganska i strukturna kemija
Izborni kolegiji za smjer biokemija - Redovni Smjer - Biokemija
Izborni kolegiji za smjer fizikalna kemija - Redovni Smjer - Fizikalna kemija
Temeljni kolegiji iz organske kemija - Redovni Smjer - Organska kemija

Izborni predmeti doktorski studij kemije - Redovni Smjer - Analitička kemija
Izborni predmeti doktorski studij kemije - Redovni Smjer - Anorganska i strukturna kemija
Izborni predmeti doktorski studij kemije - Redovni Smjer - Biokemija
Izborni predmeti doktorski studij kemije - Redovni Smjer - Fizikalna kemija
Izborni predmeti doktorski studij kemije - Redovni Smjer - Organska kemija