| Ciljevi predmeta
 Stjecanje teorijskog i eksperimentalnog znanja iz osnova mehanike (uključujući mehaniku fluida), stjecanje operativnog znanja iz metoda rješavanja numeričkih zadataka iz mehanike te razvijanje vještine fizikalnog i matematičkog modeliranja
 
 Ishodi učenja na razini programa
 
 1.Tumačiti i primijeniti temeljne zakone mehanike, elektromagnetizma, valnih pojava, optike i termodinamike te osnovne relativističke i kvantne koncepte.
 2.Tumačiti logičku i matematičku strukturu temeljnih fizikalnih teorija i njihove eksperimentalne potvrde.
 3.Tumačiti osnovne pojmove i rezultate elementarne matematike, diferencijalnog i integralnog računa, vektorske analize, linearne algebre te vjerojatnosti i statistike.
 10. Integrirati temeljna stručna znanja iz fizike, matematike  i kemije pri modeliranju, rješavanju standardnih problema i interpretaciji rezultata opažanja i mjerenja.
 12.Opisati strukturu i razvoj prirodoznanstvenog znanja i primijeniti prirodoznanstveni pristup, znanstveno zaključivanje i kritičko mišljenje.
 
 ishodi učenja na  razini predmeta
 
 Po završetku kolegija Osnove fizike 1 studenti će biti sposobni:
 1) koristiti vektorski račun i jednostavan diferencijalni račun pri rješavanju fizikalnih problema;
 2) navesti osnovne fizikalne veličine, mjerne jedinice i koristiti dimenzijsku analizu;
 3) opisati i primijeniti kinematiku gibanja u jednoj, dvije i tri dimenzije;
 4) navesti i obrazložiti Newtonove zakone gibanja te ih primijeniti u numeričkim primjerima;
 5) tumačiti pojmove rada, kinetičke i potencijalne energije te izvesti zakon očuvanja energije;
 6) definirati pojam količine gibanja te ga primijeniti pri opisu sudara čestica
 7) tumačiti i primijeniti kinematiku i dinamiku rotacije krutog tijela te riješiti jednostavne probleme koji uključuju rotaciju krutog tijela;
 8) navesti i obrazložiti Newtonov zakon gravitacije i Keplerove zakone te ih primijeniti pri opisu Sunčeva sustava
 9) tumačiti pojam hidrostatičkog tlaka, izvesti jednadžbu kontinuiteta i Bernoullijevu jednadžbu te ih primijeniti u jednostavnim numeričkim primjerima iz hidromehanike
 
 opis
 
 Predavanja po tjednima:
 1) Fizikalne veličine, jedinice i vektori
 2) Kinematika. Putanja, brzina i akceleracija
 3) Gibanje u jednoj dimenziji
 4) Gibanje u dvije i tri dimenzije, rastavljanje gibanja
 5) Kružno gibanje, kutne kinematičke veličine
 6) Newtonovi zakoni
 7) Primjene Newtonovih zakona
 8) Temeljne sile, Newtonov zakon gravitacije, Kepplerovi zakoni
 9) Elastična sila i sila trenja
 10) Inercijalni i neinercijalni sustavi
 11) Rad, kinetička i potencijalna energija, snaga
 12) Zakon očuvanja energije i količine gibanja, sudari
 13) - 14) Statika i dinamika krutog tijela
 15) Mehanika fluida
 
 Pravila polaganja ispita
 
 Elementi ocjenjivanja:
 kolokviji
 pisani ispit
 usmeni ispit
 
 Kolokviji:
 Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Studenti koji ne prođu pojedini kolokvij, ili koji nisu zadovoljni ocjenom, mogu pisati njihov ispravak (obično tjedan dana nakon kolokvija). Studentima koji su pisali ispravak kolokvija u obzir se uzima samo ta ocjena. Kolokvij se sastoji od pet zadatka (svaki zadatak nosi po 10 bodova), a minimum za prolaz je 20 bodova.
 
 Pismeni ispit ('Master kolokvij')
 Studenti koji polože samo jedan kolokvij (ili njegov ispravak) moraju pisati pismeni ispit ('master kolokvij'), koji se održava samo jednom, na kraju semestra. Sastoji se od osam zadataka (svaki zadatak nosi po 10 bodova), a minimum za prolaz je 32 boda.
 
 Student ima pravo na potpis ako je na oba kolokvija riješio barem jedan cijeli zadatak i ako je prisustvovao nastavi barem 70%.
 
 Usmeni ispit i konačna ocjena
 Student nakon uspješno položenih kolokvija, odnosno pismenog ispita ('Master kolokvij'), ima obavezan usmeni ispit. Usmeni ispit se sastoji od dvije grupe pitanja:
 * pitanja za ocjenu (2) do (4) (dva kraća i jednostavnija pitanja na koja student mora glatko i pouzdano odgovoriti te dva pitanja koja sadrže izvode i/ili razrađene koncepte)
 * pitanje za ocjenu (5) (jedno pitanje koje sadrži napredne izvode)
 Konačna ocjena se formira na temelju rezultata kolokvija, odnosno pismenog dijela ispita te razumijevanja gradiva kolegija pokazanog na usmenom dijelu ispita. Konačna ocjena se od pismenog dijela obično ne razlikuje za više od 1.
 |