CILJEVI PREDMETA: Ciljevi predmeta su stjecanje poglavito teorijskog, ali i eksperimentalnog znanja o svojstvima i građi tvari, prirodi kemijske veze te zakonitostima kemijskih procesa, savladavanje kemijskog računa te razvijanje sposobnosti zapisa jednadžbi kemijskih reakcija analizom promjena koje se tijekom tih reakcija zbivaju.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema
2.3. analitički pristupati zadanim problemima i konstruirati prikladne logičke argumente
5. Sposobnost učenja
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
SADRŽAJ PREDMETA:
Sadržaj predavanja:
1. Tvari: smjese i čiste tvari. Fizikalne promjene, razdvajanje sastojaka smjese. Kemijske promjene. Spoznaja o atomskoj građi tvari (Zakoni kemijskog spajanja, Daltonova atomistička teorija). Periodni sustav elemenata - povijesni pregled. Uvod u strukturu atoma - simboli kemijskih elemenata, atomski broj, maseni broj (nuklidi, kemijski element, izotopi, izobari). Iskazivanje mase atoma (relativna atomska masa, relativna atomska masa elementa). Formula spoja. Iskazivanje sastava smjese i sastava čiste tvari. (3 sata)
2. Građa atoma- Bohrov model atoma, osvrt na kvantnomehanički model atoma. Energijska stanja atoma i atomske orbitale. Princip izgradnje elektronskog omotača. Elektronska konfiguracija. Radijus atoma, energija ionizacije, elektronski afnitet. (3 sata)
3. Kemijska veza: ionska veza, kovalentna veza. Svojstva ionskih i kovalentnih spojeva. Lewisove strukturne formule. Prostorna građa molekula (VSEPR model). Metalna veza. (3 sata)
4. Agregacijska stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito stanje) i fazni prijelazi. Fazni dijagram. (2 sata)
5. Međumolekulske sile (ion-dipol, dipol-dipol, vodikova veza, polarizabilnost i pojam induciranog dipola, disperzijske sile). Svojstva tekuće faze. (2 sata)
6. Čvrsto stanje: amorfne i kristalne krutine. Vrste i svojstva kristalnih krutina. Kristalni sustavi. Kubična i heksagonska slagalina. Strukture odabranih krutina. (2 sata)
7. Otopine. Topljivost različitih tvari u različitim otapalima. Krivulje topljivosti ionskih spojeva u vodi. (2 sata)
8. Koligativna svojstva otopina (tlak pare otapala, vrelište, talište i osmotski tlak otopina). (1 sat)
9. Stehiometrija kemijskih reakcija. Doseg reakcije. Pojam suviška i limitirajućeg reaktanta. Reverzibilne reakcije. Konstanta ravnoteže. Taložne reakcije. Produkt topljivosti. (3 sata)
10. Kiseline i baze (Arrheniusova, Br?nsted-Lowryeva i Lewisova definicija). Reakcije neutralizacije. (2 sata)
11. Reakcije oksidacije i redukcije. (2 sata)
12. Elektrokemija. Pojam elektrodnog potencijala. Galvanski članak. Elektroliza. Faradayevi zakoni elektrolize. (2 sata)
Seminari:
1. Iskazivanje mase atoma. Formula spoja (empirijska formula, molekulska formula). Iskazivanje mase formulske jedinke. Brojnost, množina. Iskazivanje sastava čistih tvari i smjesa (omjeri, udjeli, koncentracija, molalnost). (3 sata)
2. Lewisove strukturne formule (oksidacijski broj i formalni naboj). Prostorna građa molekule (VSEPR model). (1 sat)
3. Kristalni sustavi. Kubična i heksagonska slagalina. Strukture odabranih krutina. (1 sat)
4. Otopine. Priprava otopine zadanog sastava. (2 sata)
5. Koligativna svojstva otopina. (1 sat)
6. Stehiometrija kemijskih reakcija. Doseg reakcije. Reaktant u suvišku i limitirajući reaktant. Konstanta ravnoteže. (2 sata)
7. Kiseline i baze, pH vrijednost otopine. Reakcije neutralizacije. (2 sata)
8. Pristupi izjednačavanju jednadžbi reakcija oksidacije i redukcije (ion-elektron metoda, metoda oksidacijskog broja). (1 sat)
9. Elektroliza (Faradayevi zakoni elektrolize). (1 sat)
Tijekom preostalih sati provodi se kontinuirana provjera znanja putem kolokvija
OBVEZE STUDENATA:
Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare, aktivno sudjelovati u rješavanju problema na vježbama te redovito predavati domaće zadaće. Na temelju predanih domaćih zadaća student ostvaruje uvjete za dobivanje potpisa.Također, studenti su dužni tijekom semestra pristupiti dvama kolokvijima.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
kolokviji
pisani ispit
usmeni ispit
Domaće zadaće
Dvije domaće zadaće zadaju se u sklopu odslušanog gradiva, prije održavanja pojedinog od dva kolokvija. Rješavanje domaćih zadaća nije obavezno. Svaka domaća zadaća nosi maksimalno 5 bodova, te se bodovi ostvareni na pojedinoj zadaći pribrajaju bodovima ostvarenim na odgovarajućem kolokviju (bodovi 1. domaće zadaće pribrajaju se 1. kolokviju, a 2. domaće zadaće 2. kolokviju), do maksimalno 100 bodova, odnosno 100 %. Ukoliko studenti izađu na pisani ispit, zbroj bodova obje domaće zadaće pribraja se bodovima pisanog ispita, isto do maksimalno 100 bodova, odnosno 100 %.
Kolokviji
Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija koji obuhvaćaju obrađeno gradivo. Prisustvovanje kolokvijima nije obavezno. Svaki kolokvij nosi 100 bodova. Student koji na svakom od dva kolokvija ostvari barem 51 % bodova oslobođen je pisanja pisanog ispita, ako to želi. Ocjena pojedinog kolokvija daje se prema sljedećoj raspodjeli:
0-50 % nedovoljan
51-64 % dovoljan
65-77 % dobar
78-89 % vrlo dobar
90-100 % izvrstan
Pisani ispit
Student koji nije položio kolokvije s prolaznim brojem bodova ili koji nije položio usmeni dio ispita, piše pisani ispit. Ocjena pisanog dijela ispita daje se na isti način kao i kod kolokvija.
Usmeni ispit i konačna ocjena
Nakon položenog pisanog dijela ispita, bilo preko kolokvija ili preko pisanog ispita, student obavezno polaže usmeni dio ispita. Usmeni ispit se sastoji od niza pitanja iz cjelokupnog gradiva kolegija. Konačna ocjena formira se temeljem rezultata pisanog i usmenog dijela ispita.
|
- M. S. Silberberg, Chemistry: the molecular nature of matter and change, sva izdanja, McGraw-Hill, NewYork.
- M. Sikirica, Stehiometrija, sva izdanja, Školska knjiga, Zagreb.
- P. W. Atkins i M. J. Clugston, Načela fizikalne kemije, sva izdanja, Školska knjiga, Zagreb.
- T. Cvitaš, I. Planinić i N. Kallay, Rješavanje računskih zadataka u kemiji, I.i II. dio, HKD, Zagreb, 2008.
- I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995.
D. Grdenić, Molekule i kristali, 5. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2005.
N. Raos (ur.), Nove slike iz kemije - priručnik kemije u nastavi, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
|
Pristupačnost
