Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Davor Kovačević i Marijana Đaković i donedavne studentice Karla Korade, Katarina Jerin i Nikolina Lešić u suradnji s Klemenom Bohincem sa Sveučilišta u Ljubljani, Goranom Dražićem s Kemijskog instituta u Ljubljani i Jean-François Dufrêcheom s Institut de Chimie Séparative de Marcoule, Université de Montpellier objavili su rad Experimental and Theoretical Study of Morphological and Charging Properties of Truncated Octahedron and Cubic Ceria Nanoparticles. Rad je objavljen u uglednom časopisu ACS Applied Nano Materials (IF 5.097) Američkog kemijskog društva.
U ovom su radu sintetizirane i sustavno (eksperimentalno i teorijski) okarakterizirane nanočestice cerijeva oksida. Čestice različitih morfologija karakterizirane su metodama difrakcije rendgenskog zračenja na praškastom uzorku (XRD), transmisijskom elektronskom mikroskopijom visoke rezolucije (HR-TEM), detektorom naboja čestica (PCD) i metodom elektrokinetičkog raspršenja svjetlosti (ELS). Pokazano je da u slučaju hidrolize cerijeva nitrata pri sobnoj temperaturi nastaju čestice morfologije krnjeg oktaedra. S druge strane, nanočestice dobivene hidrotermalnom sintezom imaju karakterističnu kubičnu morfologiju. Konačno, za potpunije razumijevanje i interpretaciju istraživanog sustava osmišljen je teorijski model baziran na klasičnoj teoriji funkcionala gustoće čestica (DFT) za elektrolitne otopine. Pokazano je da razvijeni teorijski model adekvatno opisuje eksperimentalne rezultate. Rezultati dobiveni u ovom radu mogu poslužiti kao temelj za pripravu nanočestica cerijeva oksida ciljanih fizikalno-kemijskih svojstava što može omogućiti razvoj napredne primjene takvih nanočestica u nanotehnologiji i biomedicini.
