U razdoblju od 19. veljače do 1. ožujka 2025. godine provedeno je anketno istraživanje stavova poslodavaca o zaposlenicima koji pohađaju ili su završili Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Upitnik je sadržavao i općenitija pitanja o naobrazbi i usavršavanju zaposlenih u različitim tvrtkama/institucijama.

Upitnik je upućen poslodavcima koji zapošljavaju naše doktorande ili doktore znanosti koji su tu titulu stekli u okviru aktualnog programa studija uvedenog 2014. Namjera je bila nakon prvih deset godina doprinijeti kritičkom osvrtu na postojeći program, kako bismo ga u budućnosti učinili još korisnijim kako za naše doktorande tako i za tvrtke/institucije kojima svojim znanjima, sposobnostima i vještinama pridonose.

Putem e-maila poziv za sudjelovanje u istraživanju poslan je na adrese 40-ak poslodavaca. Korišten je alat LimeSurvey za izradu i provođenje anketa. Prikupljena su 32 potpuna odgovora, a prikaz rezultata slijedi u nastavku.

Dvije trećine ispitanika navelo je da je njihova tvrtka/institucija dio javne uprave na državnoj razini (ministarstva, agencije i sl.), no u uzorku su zastupljene i sve druge ponuđene kategorije: fakulteti, osnovne i srednje škole, jedinice lokalne ili regionalne samouprave i njihove službe te privatni i civilni sektor (sl. 1). Pod “Ostalo” je navedeno komunalno poduzeće. Najviše ispitanika zaposleno je na položaju voditelja službe (7) ili odjela (6), uz druga savjetnička i suradnička mjesta u javnoj upravi na državnoj razini. Navedena su i rukovodeća mjesta i stručne službe u području znanosti i obrazovanja, mjesta direktora tvrtke ili poduzeća, ravnatelja u jedinici lokalne ili regionalne samouprave te voditelja projekta u civilnom sektoru.

Sl. 1. Tip tvrtke/institucije u kojoj su zaposleni ispitanici

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Veći dio ispitanika (19 ispitanika, odnosno gotovo 60 %) naveo je da nije upoznat s činjenicom da je u njihovoj tvrtki/instituciji zaposlena osoba koja je završila ili pohađa Doktorski studij geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, dok su ostali naveli da su upoznati s time (sl. 2). Među onima koji su potvrdno odgovorili na prethodno pitanje, više od pola navelo je da su naši doktorandi ili doktori znanosti u njihovoj tvrtki/instituciji zaposleni dulje od 5 godina (7 ispitanika), 4 ispitanika označila su kategoriju „jednu do tri godine“, 2 ispitanika kategoriju „tri do 5 godina“, dok odgovor „manje od godinu dana“ nije bio zastupljen.

Sl. 2 Upoznatost s činjenicom da je u tvrtki/instituciji zaposlena osoba koja je završila ili pohađa Doktorski studij geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

U pogledu značenja titule doktora znanosti pri zaposlenju u određenoj tvrtki/instituciji, 21 ispitanik (gotovo 2/3) smatra da titula doktora znanosti nema utjecaja na zapošljavanje (sl. 3), uglavnom u javnoj upravi na državnoj razini te osnovnim i srednjim školama. Kod značajno manjeg broja odgovora navedeno je da ova titula nosi prednost pri zapošljavanju (3 odgovora u javnoj upravi na državnoj razini te privatnoj tvrtki), a kao uvjet za zapošljavanje na nekom radnom mjestu samo u slučaju fakulteta. Među odgovorima u kategoriji „Ostalo“ istaknuto je da je titula doktora znanosti povezana s dodatkom na plaću, kao i to da „Nije uvjet i predstavlja dobrodošao nadstandard“, odnosno „Prednost je, ali nije navedeno kao formalni uvjet“.

Sl. 3 Značaj titule doktora znanosti u tvrtki/instituciji

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Većina ispitanika naznačila je da titula doktora znanosti općenito utječe na visinu primanja u odnosu na ostale zaposlenike na istom/sličnom radnom mjestu za 15 ili više posto (20 odgovora; 62,5 %), potom slijedi kategorija „za manje od 15 posto“ (7 odgovora; 21,9 %), dok je 5 ispitanika (15,6 %) označilo da titula doktora znanosti ne utječe na visinu primanja zaposlenika (sl. 4).

Sl. 4 Utjecaj titule doktora znanosti na visinu primanja u odnosu na ostale zaposlenike na istom ili sličnom radnom mjestu

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Sljedeći skup pitanja odnosi se na oblike naobrazbe ili usavršavanja zaposlenika koje potiču tvrtke/institucije pri čemu je bilo moguće označiti više kategorija. Dva vodeća oblika su naobrazba/usavršavanje unutar tvrtke (radionice, seminari, treninzi i sl.) i specijalizirane edukacije zaposlenika izvan tvrtke bez stjecanja akademske titule (seminari za nastavnike, tečajevi i sl.). Nešto manje od polovice ispitanika navelo je edukacije zaposlenika na sveučilišnom specijalističkom studiju te mentorski rad s (novim) zaposlenicima unutar tvrtke/institucije. Na petom mjestu su edukacije zaposlenika na doktorskom studiju (sl. 5). Pod „Ostalo“ su navedeni odgovori: „Usavršavanje i stjecanje dodatnih vještina unutar djelatnosti u kojoj je djelatnik zaposlen (npr vrtlar)“ i „Djelatnicima se pruža mogućnost pohađanja inozemnih edukacija pod uvjetom da je edukacija vezana uz djelokrug posla kojeg obavljaju“.

Sl. 5 Oblici naobrazbe/usavršavanja zaposlenika koje potiču tvrtke/institucije

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Među različitim načinima poticanja naobrazbe ili usavršavanja zaposlenika najčešće je navedeno „potpuno financiranje“, posebno u slučaju usavršavanja unutar tvrtke/institucije te specijaliziranih edukacija zaposlenika izvan tvrtke/institucije bez stjecanja akademske titule. Po učestalosti slijede „udio radnog vremena za edukaciju“ unutar i izvan tvrtke/institucije (bez stjecanja akademske titule) te „djelomično financiranje“, prvenstveno kod edukacija zaposlenika na sveučilišnom specijalističkom studiju te doktorskom studiju. Kao načini poticanja naobrazbe ili usavršavanja zastupljene su i „javna pohvala“, „slobodni dani“ i „nagrade“ (sl. 6). Kod jednog od odgovora „Ostalo“ navedeno je „Inozemne edukacije se potpuno financiraju iz tehničke pomoći“.

Sl. 6 Načini poticanja naobrazbe/usavršavanja zaposlenika

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Na ljestvici od 1 do 5 ispitanici su ocijenili koliko su za rad i uspješno poslovanje/djelovanje tvrtki i institucija važne ili primjenjive različite vještine, znanja i sposobnosti relevantne na našem studiju (sl. 7, tab. 1). Prosječno su najvažnijima ocijenjeni analitičko i kritičko mišljenje te komunikacijske vještine i timski rad, dok su najmanje važnima ispitanici u prosjeku vidjeli provođenje terenskog rada, specijalistička znanja (poput kartografije i GIS-a, statističkih analiza i daljinskih istraživanja) te pisanje stručnih/znanstvenih tekstova.

Sl. 7 Važnost određenih vještina, znanja i sposobnosti za rad i uspješno poslovanje/djelovanje tvrtki/institucija

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Tab. 1 Važnost određenih vještina, znanja i sposobnosti za rad i uspješno poslovanje/djelovanje tvrtki/institucija

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

U pogledu potencijalno negativnog utjecaja obveza na Doktorskom studiju na izvršavanje radnih zadataka zaposlenika, većina ispitanika (njih 18, odnosno 60 % onih koji su odgovorili) smatra da te obveze nemaju negativan utjecaj, a značajno manje su zastupljeni odgovori „povremeno“ (9 ispitanika; 30 %) i „rijetko“ (3 ispitanika; 10 %). Odgovor „učestalo“ nije bio odabran nijednom (sl. 8).

Sl. 8 Imaju li obveze na Doktorskom studiju negativan utjecaj na izvršavanje radnih zadataka zaposlenika

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

U završnom dijelu upitnika ispitanici su na ljestvici od 1 do 5 izrazili stupanj slaganja s nekoliko ponuđenih tvrdnji, pri čemu je prosječna vrijednost slaganja s tvrdnjama „Zainteresirani smo, kao tvrtka/institucija, za suradnju na području primijenjenih istraživačkih projekata, novih programa edukacije i sl.“ te „Zaposlenik koji pohađa ili je završio Doktorski studij geografije na PMF-u dao je poseban doprinos radu moje tvrtke“ bila 3,54, a s preostalim tvrdnjama ispod 3 – „Pri zapošljavanju kandidata koji pohađaju ili su završili doktorski studij, dao bih prednost onima s Doktorskog studija geografije na PMF-u u odnosu na kandidate koji doktorski studij pohađaju/su završili negdje drugdje“ te „Edukacija zaposlenika za poslove u mojoj tvrtki je kvalitetnija i učinkovitija izvan formalnog sustava naobrazbe.“ (sl. 9, tab. 2).

Sl. 9 Slaganje ispitanika s navedenim tvrdnjama

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Tab. 2 Slaganje ispitanika s navedenim tvrdnjama

Izvor: Anketno istraživanje stavova poslodavaca, Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž, veljača 2025. godine

Dodatni kontekst prethodnim odgovorima pružaju odgovori na dva otvorena pitanja na kraju upitnika. Na pitanje Postoje li područja ili vještine za koje smatrate da doktorski studij na Geografskom odsjeku treba unaprijediti kako bi uspješnije odgovorio na potrebe Vašeg poslovanja/djelovanja? zabilježeno je 13 odgovora, od kojih po 4 u kategorijama „Ne/ne postoje“ te „Ne znam/nisam upućen(-a)“, pri čemu je navedeno i sljedeće: „Budući da pohađanje doktorskih studija geografije nije uvjet zapošljavanja u našoj instituciji, niti sam svjesna da imamo zaposlenu takvu osobu, ne mogu dati komentar na ovo pitanje, a iz tog razloga sam i pitanje 12 označila s 1.“.

Uz odgovore „Nemam komentara“ te „Ne mogu još sa sigurnošću procijeniti, no čini se da studenti dobiju adekvatne vještine za posao koji obavljaju.“, među područjima i vještinama koje je potrebno unaprijediti navedeno je: „Kreiranje i upravljanje bazama podataka, učenje programskih jezika za rad u GIS-u.“, „Više metodičkog obrazovanja i praktičnog rada u samom odgojno obrazovnom radu.“ te „Predlažemo rad na daljnjem prepoznavanju i vidljivosti doktorskog studija, ali i geografije kao takve na tržištu rada, suradnja u izvedbi doktorskog studija s drugim srodnim institucijama/strukama i bolje usklađivanje sadržaja studija s potražnjom na tržištu rada van akademskih ustanova, odnosno osnaživanje doktoranada vještinama koje su prenosive i u ostale sektore, a ne samo znanstveno-obrazovne ustanove. Također predlažemo zadržavanje što veće fleksibilnost studija kako bi ga mogli pohađati i oni koji nisu zaposleni na fakultetu.“.

Kod pitanja Biste li ponovno zaposlili doktoranda ili doktora znanosti s Geografskog odsjeka? Molimo odgovorite nam zašto da odnosno zašto ne. zabilježeno je 14 odgovora. Među 8 potvrdnih odgovora navedeno je i sljedeće: „[…] dobro i važno je imati visoko obrazovane ljude u kolektivu. Doprinose svojim radom i entuzijazmom“, „[…] napredan rad i snalaženje i GIS-u, kao i izrada i interpretacija kartografskih prikaza nam je važna“, „[…] Zbog vještina i znanje koje steknu“, „[…] zbog širokog spektra obrazovanja i mogućnosti izvršavanja raznolikih radnih zadaća.“, „ […] Stručna znanja, analitičke vještine, kvaliteta naobrazbe“. Dva odgovora odnosila su se na kategoriju „da, ukoliko osoba udovoljava traženim kvalifikacijama“, a povezan s time je i sljedeći odgovor: „ Ne nužno, no konkretnu kolegicu koja pohađa doktorski studij bi svakako ponovo zaposlili jer se pokazala kvalitetnom u različitim segmentima poslovanja. Kolegica uz stručne kompetencije posjeduje i osobne kompetencije kojima se ističe kao vrijedan član tima.“. Preostala dva odgovora bila su „Ne znam“ ili „Nemam komentara“.