Raspored sjednica Vijeća Geološkog odsjeka u ak. god. 2024./25. i datuma predaje materijala za Povjerenstvo za nastavu nalazi se ovdje.
Razvoj geološke struke na Sveučilištu počinje u siječnju 1874. godine kada je u „Zakonskom članku o ustrojstvu Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu” navedeno da studenti, među ostalim prirodoslovnim znanostima, mogu slušati i mineralogiju i geologiju. Takva odluka povezana je s tadašnjim svjetskim trendom sve veće popularnosti geologije i sve privlačnijim aktivnostima proučavanja geoloških procesa na terenu. Ujesen 1875. godine Gjuro Pilar (prvi u Bruxellesu školovani hrvatski geolog) imenovan je prvim profesorom mineralogije i geologije na Sveučilištu u Zagrebu. Na Prirodoslovno-matematičkom odjelu Mudroslovnoga fakulteta predavanjima profesora Gjure Pilara počela je 21. travnja 1876. nastava iz grupe prirodoslovnih i matematičkih predmeta te je zato 21. travnja i proglašen Danom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Predavao je mineralogiju, geologiju, petrografiju i paleontologiju za prirodoslovce različitih profila sve do 1893. godine. Treba spomenuti da je od samih početaka sveučilišna katedra za mineralogiju i geologiju djelovala zajedno s Narodnim muzejom, današnjim Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, osnovanim u vrijeme ilirskog preporoda, a koji se i danas nalazi u Demetrovoj ulici 1 na zagrebačkome Gornjem gradu. Na taj su se način prirodoslovne zbirke minerala, stijena i fosila mogle koristiti u nastavi, ali su se i dopunjavale stalnim radom i istraživanjem nastavnika i studenata na terenu.
Nakon povlačenja Gjure Pilara (koji je u akademskoj godini 1884./1885. bio prvi prirodoslovac rektor Sveučilišta u Zagrebu) zbog bolesti, 1893. godine, jedinstvena katedra za mineralogiju i geologiju razdijeljena je na Katedru za mineralogiju i petrografiju, koju je preuzeo Mijo Kišpatić, i na Katedru za geologiju i paleontologiju, koju je preuzeo Dragutin Gorjanović-Kramberger, te obojica istodobno postaju i ravnatelji odgovarajućih muzeja. Bili su to začeci današnjih dvaju istoimenih zavoda pri Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. U međuvremenu je 1919. godine u Zagrebu osnovana i Tehnička visoka škola, koja od 1926. pa sve do 1956. godine djeluje kao Tehnički fakultet, od 1956. do 1961. Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet, od 1961. do 1964. Tehnološki, a od 1964. Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF). Kako su voditelji i inicijatori prve generacije znanstveno-nastavnog rada na Rudarskom odjelu Tehničkog fakulteta bili obrazovani na tadašnjemu Filozofskom fakultetu, a kako i poslije na RGNF-u djeluje znatan broj nastavnika školovanih na PMF-u, svakako treba spomenuti i taj dio povijesti geološke struke.
Godine 1928. uvedene su na tadašnjemu Filozofskom fakultetu različite studijske grupe, odnosno odjeli: Filozofičko-historijski i Matematičko-prirodoslovni. Od Matematičko-prirodoslovnog odjela 8. lipnja 1946. godine osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet s 14 grupa, a jedna od njih bila je i mineraloško-geološka.
Katedru za mineralogiju i petrografiju je godine 1893. preuzeo Mijo Kišpatić, koji je istodobno bio profesor na fakultetu i ravnatelj muzeja, a spomenute ustanove tada postaju dvije odvojene institucije kojima je na čelu ista osoba. Kišpatić je postavio temelje kemijskoj klasifikaciji stijena i bio jedan od najboljih mikroskopičara svojega vremena. Miju Kišpatića je na čelu Zavoda 1918. godine naslijedio njegov učenik Fran Tućan, koji je na tome mjestu ostao sve do Drugoga svjetskog rata kada je umirovljen. Nakon rata vraćeno mu je mjesto predstojnika, na kojem se zadržao do smrti 1954. godine. Tućan je, među ostalim, postavio prihvaćenu teoriju nastanka tla crvenice i boksita, kao netopivog ostatka karbonatnih stijena. Tijekom Drugoga svjetskog rata dužnost predstojnika Zavoda obavlja Ljudevit Barić, vrhunski predavač i stručnjak u području mineralne optike. Godine 1954. na mjesto predstojnika dolazi vrsni petrolog Miroslav Tajder i na toj dužnosti ostaje dvadeset godina. Godine 1974. predstojnik Zavoda postaje Stjepan Šćavničar koji, kao i njegov prethodnik, na toj dužnosti ostaje punih dvadeset godina. Stjepan Šćavničar posebno je zaslužan za nabavu instrumenata i opreme nužnih za suvremena mineraloška istraživanja, kao što je rendgenski laboratorij. Najvažnije znanstvene doprinose ostvario je u određivanju struktura minerala i nekih sintetskih tvari. U dugom razdoblju njegova rada znatno se povećao broj nastavnog osoblja na Zavodu, što je rezultiralo i proširenjem znanstvenog zanimanja. Osobito se razvijaju discipline kao što su mineralogija, sedimentologija, petrologija i geokemija. Nakon umirovljenja Stjepana Šćavničara, predstojnica 1994. godine postaje Jožica Zupanič, vrsna sedimentologinja i pedagoginja. Tijekom njezina mandata Zavod se seli u novosagrađenu zgradu na Horvatovcu 95, gdje se i danas nalazi. Na dužnosti predstojnice Zavoda Jožica Zupanič zadržala se dvije godine, a dužnost predstojnika nadalje su obavljali: Esad Prohić (1996. – 1997.; 1999. – 2001.), Vladimir Bermanec (1997. – 1999.), Darko Tibljaš (2001. – 2005.; 2009. – 2013.), Dražen Balen (2005. – 2009.), Nenad Tomašić (2013. – 2017.), Marijan Kovačić (2017. – 2021.), te od 2021. godine Nenad Tomašić.
Katedru za geologiju i paleontologiju Mudroslovnog fakulteta te ravnanje odgovarajućim muzejom preuzeo je od 1893. do 1924. godine Dragutin Gorjanović-Kramberger, svestrani geolog i paleontolog, posebice poznat po istraživanjima fosilnih riba, gmazova i otkriću krapinskog neandertalca. Na Katedri i u Muzeju, od 1924. do 1928. godine nasljeđuje ga geolog Ferdo Koch, prije toga prvi ravnatelj Geološkoga zavoda Hrvatske (1923. godine). Od 1928. godine predstojnik je Marijan Salopek, koji tu dužnost zajedno s ravnateljstvom muzeja obavlja do 1941. godine, a kojeg se zbog razgraničavanja troškova i inventara muzeja i katedre smatra osnivačem Geološko-paleontološkog zavoda na tadašnjemu Filozofskom fakultetu. Od 1941. do 1945. godine predstojnik je Fran Šuklje, koji je predavao geologiju i paleontologiju, a čije mjesto od 1945. godine ponovno preuzima Marijan Salopek kao prvi predstojnik Geološko-paleontološkog zavoda unutar PMF-a. Marijan Salopek tu je dužnost obavljao do 1955. godine, a tijekom tog vremena (1951. godine) Zavod se seli u Ulicu socijalističke revolucije (danas Ulica kralja Zvonimira 8/II). Od godine 1955. na njegovo mjesto dolazi vrsna paleontologinja i mikropaleontologinja svjetskog ugleda, posebno u istraživanju fosilnih foraminifera i algi gornjeg paleozoika te urednica najvažnijih geoloških i paleontoloških časopisa, Vanda Kochansky-Devidé. Od 1959. pa sve do 1974. predstojnik zavoda bio je svjetski poznati geolog krša, hidrogeolog i paleontolog, utemeljitelj mobilističke koncepcije građe Dinarida, Milan Herak, a od 1974. do 1982. godine geolog Ante Polšak, svjetski poznat stručnjak za rudiste (izumrle školjkaše). U daljnjim godinama predstojnici su bili: Stjepan Bahun (1982. – 1985., 1990. – 1991., 2000. – 2001.), Josip Benić (1985. – 1989.), Ante Polšak (1989. – 1990.), Vladimir Jelaska (1991. – 1994.), Ivan Gušić (1994. – 1998.), Mladen Juračić (1998. – 2000.) i Zlatan Bajraktarević (2001. – 2005.), za vrijeme kojeg ujesen 2005. godine Geološko-paleontološki zavod seli u nove zgrade budućeg kampusa prirodoslovlja i matematike na adresi Horvatovac 102a (razizemlje i prizemlje), gdje privremeno dobiva prostor od otprilike 1000 m2 u zajedničkoj zgradi Kemije i Biologije. Predstojnici Zavoda bili su: Ivan Gušić (2006. – 2007.), Jasenka Sremac (2007. – 2009.), v. d. Zlatan Bajraktarević (2009. – 2010.), Vlasta Ćosović (2010.), Mladen Juračić (2010. – 2015.), Alan Moro (2015. – 2017.), Aleksandar Mezga (2017. – 2021.), Damir Bucković (2021. – 2023.) te od 2023. godine Đurđica Pezelj.
Kao što je vidljivo, od osnutka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu 1946. godine, geološka istraživanja provodila su se u dvama osnovnim područjima – geologije i paleontologije te mineralogije i petrologije. Na našem su odsjeku stasale mnogobrojne generacije istraživača i nastavnika, a na temeljima koje su postavili vrsni istraživači i profesori, od kojih su samo neki spomenuti u ovom prikazu. Radom mnogih znanstvenika na Geološkom odsjeku istražen je veliki broj pojava magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena u zemlji i inozemstvu, uz osobito važna kristalokemijska istraživanja minerala. Otkrivene su i opisane mnoge fosilne vrste, stratigrafski istraženi i opisani mnogi tereni u Republici Hrvatskoj te ponuđena strukturna tumačenja područja Vanjskih i Unutarnjih Dinarida. Danas se nastavljaju istraživanja područja nekadašnje Jadranske karbonatne platforme, panonskog područja te recentnih geoloških procesa u kopnenim i morskim sredinama, osobito u Jadranu.
Djelatnici Geološkog odsjeka sudjelovali su i sudjeluju u različitim projektima i programima, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, čime pridonose daljnjem razvoju geologije kao znanosti. Praćenjem promjena i razvoja svjetske geologije, nova se saznanja postupno uvrštavaju u studijske programe na fakultetu. Danas se tako na PMF-u, u sklopu Geološkog odsjeka, nastavljaju istraživanja primjenom suvremenih analitičkih metoda, a u posljednjih nekoliko desetljeća znatno se razvijaju i geokemijska istraživanja. Uz to što služe kao potpora tradicionalnim studijama, ona se danas koriste i u istraživanjima okoliša te rješavanju suvremenih problema njegova onečišćenja i zaštite.
Geološki odsjek danas
Trenutačni Sveučilišni studijski programi usklađeni su s bolonjskim procesom (upisuju se od akademske godine 2005./2006.), a u trajanju od tri godine moguće je upisati: sveučilišni prijediplomski studij Geologija i sveučilišni prijediplomski studij Znanosti o okolišu (u suradnji s Biološkim i Geografskim odsjekom). U nastavku je, u trajanju od dvije godine, moguće odabrati: sveučilišni diplomski studij Geologija, s ponuđenim smjerovima: Geologija i paleontologija, odnosno Mineralogija i petrologija, sveučilišni diplomski studij Geologija zaštite okoliša ili sveučilišni diplomski studij Znanosti o okolišu (u suradnji s Biološkim i Geografskim odsjekom).
Na Geološkom odsjeku zaposlen je 21 nastavnik, osam asistenata (doktorandi) te 13 ostalog osoblja (tehničari, knjižničar, voditelj referade). Na prijediplomskom i diplomskim studijima studira oko 200 studenata, a na doktorskim studijima Geologije i Oceanologije preko 80 studenata. Zato se nadamo da će u skoroj budućnosti konačno biti izgrađena planirana zgrada Geologije u sklopu kampusa prirodoslovlja i matematike na zagrebačkom Horvatovcu.