Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 21. travnja 2016. obilježava 140. obljetnicu prirodoslovlja na Zagrebačkom sveučilištu i 70. obljetnicu osnutka Fakulteta (Svečana sjednica Fakultetskog vijeća, A1, 11:00 sati). 21. travnja 1876. godine Gjuro Pilar održao je prvo predavanje iz mineralogije i geologije na matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta, čime započinje organizirani znanstveni i nastavni rad iz prirodoslovnja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu. Iste godine počinje i organizirana nastava iz botanike, fizike, matematike i lučbe (kemije), a 1877. iz zoologije, te 1883. iz geografije. Sedamdeset godina kasnije, 8. lipnja 1946. godine, Matematičko-prirodoslovni odjel Filozofskog fakulteta (koji je u međuvremenu nastao iz Mudroslovnog fakulteta) osamostaljuje se kao Prirodoslovno-matematički fakultet. Navedeni događaji ujedno označavaju i početke razvitka svih tradicionalnih i uvođenje novih prirodoslovnih i matematičkih disciplina na Sveučilištu u Zagrebu.

S gotovo 5 000 studenata i 700 zaposlenika, sa 7 odsjeka (Matematički, Fizički, Kemijski, Biološki, Geološki, Geografski i Geofizički), Botaničkim vrtom i Seizmološkom službom RH u svom sastavu, te s 9 preddiplomskih, 18 diplomskih, 8 integriranih preddiplomskih i diplomskih te 7 poslijediplomskih sveučilišnih studija i jednim poslijediplomskim sveučilišnim studijem, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) dana je jedna od najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te jedan od najvećih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Povijest od 140 godina kontinuiranog izvođenja visokoškolske nastave prirodoslovlja i matematike te 70 godina samostalnog djelovanja, čini ga i jednim od najstarijih. Utemeljen 1876. godine kao Matematičko-prirodoslovni odjel Mudroslovnog fakulteta, PMF se tijekom vremena razvio u vodeće nacionalno i jedno od važnih regionalnih žarišta znanstvenog, sveučilišno-nastavnog i visokostručnog rada u području prirodnih znanosti, a izvrsnost njegovog akademskog osoblja i studenata prepoznata je i na međunarodnoj razini. Rezultati znanstvenoistraživačke djelatnosti PMF-ovaca danas čine više od 20% znanstvene produkcije Sveučilišta u Zagrebu, a znanstvena izvrsnost PMF-a ogleda se i u velikom broju dobivenih i ostvarenih kompetitivnih nacionalnih i međunarodnih znanstvenih te stručnih projekata, kao i u razgranatoj međunarodnoj suradnji. Znanstvenici PMF-a dobitnici su mnogobrojnih priznanja i nagrada na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a završeni studenti PMF-a ostvaruju zavidne karijere u znanosti te gospodarskom i javnom sektoru, mnogi od njih i u inozemstvu. Razvoj hrvatske znanosti nezamisliv je bez više od 100 doktora znanosti koliko ih svake godine doktorira na PMF-u.

Iako se PMF sve više okuplja na Horvatovcu, još uvijek su neki njegovi odsjeci smješteni i na nekoliko lokacija u gradu što rezultira poteškoćama u nastavnom i znanstvenom radu. Stoga je završetak kompleksa PMF-a na Horvatovcu od neprocjenjivog značaja za sveukupnu sliku našega Sveučilišta i Grada, ali i za razvitak hrvatske znanosti i visokog obrazovanja uopće.

Autor: webmaster KO
Popis obavijesti