1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno

ISHODI UČENJA:
1. Navesti različite tipove virusnih ciklusa kroz objašnjavanje primjera iz pojedinih virusnih porodica.
2. Razlikovati virusne genome (strukturu, informacijski sadržaj, transkripcijske strategije) i povezati to kroz primjere s translacijskim mehanizmima i virusnim proteinskim produktima.
3. Primijeniti znanja iz virusne molekularne biologije u analizama simptomatologije i epidemiologije viroza kroz objašnjenja i predviđanja interakcija virusa i domaćina (razina jedinke i populacije).
4. Povezati opća biološka znanja iz evolucija, filogenije, taksonomija, genetike na modelima određenih virusa kroz identifikaciju jednakih bioloških principa.
5. Utvrditi značenje virusa za porijeklo i evoluciju živog svijeta, razvoj molekularnih znanosti o životu i inovativnih terapija bolesti kroz interpretaciju literature u seminarima i raspravama.
6. Ocijeniti važnosti virologije općenito, dinamičnog razvoja ove discipline svih potencijalnih primjena njenih rezultata kroz interpretaciju gradiva na ispitu i seminarskog rada.
7. Unaprijediti praktične laboratorijske vještine kroz primjenu molekularnih analiza nukleinskih kiselina i proteina virusa
8. Provesti literaturno istraživanje virološke teme slijedeći kriterije pripreme i prezentacije revijalnog znanstvenog rada u području virologije s ciljem usvajanja modela primjenjivog za prezentaciju vlastitog ili tuđeg rada u stručnoj javnosti.
9. Razvijati kritičko čitanje i mišljenje, uključivanje u nove znanstvene trendove i dostignuća kroz analizu, interpretaciju i prezentaciju seminarske teme.
10. Interpretirati tuđe znanstvene rezultate, razviti timski rad, i dizajnirati prezentacije za javnost kroz seminarski rad.
SADRŽAJ PREDMETA:
PREDAVANJA:
1. i 2. replikacija virusa iz različitih taksonomskih skupina (detaljne studije genoma i replikacijskih mehanizama);
3. virusni transkriptomi;
4. virusni proteomi (translacijski mehanizmi i funkcije proteina);
5. virusi i utišavanje RNA (RNA silencing, VIGS);
6. virusi kao vektori za kloniranje;
7. molekularni mehanizmi u raznolikosti virusa;
8. virusna evolucija;
9. emergentni virusi, virusna epidemiologija;
10. retrovirusi i molekularni mehanizmi patogenosti, HIV (nove spoznaje, porijeklo i evolucija);
11. imunosni odgovor na virusne zaraze;
12. nove spoznaje o vakcinama (rekombinantne, DNA vakcine i sl.)
13. interferon i terapije viroza;
14. kemoterapeutici u liječenju viroza;
15. molekularna filogenija virusa.
PRAKTIKUM:
Praktične laboratorijske vježbe (u skupinama od najviše 4 studenta) razvija generičke laboratorijske vještine i specifične istraživačke probleme kroz usvajanje metodologije molekularnih istraživanja virusa:
1. metode izolacije i purifikacije virusnih RNA genoma (nukleinske kiseline);
2. elektroforetska analiza virusnih RNA;
3. različite metode za detekciju i identifikaciju virusnih nukleinskih kiselina nakon gel-elektroforeze (reverzna transkripcija i PCR, izotermalne amplifikacije npr. LAMP);
4. ekstrakcija virusnih proteina;
5. elektroforetske analize virusnih proteina (SDS-PAGE);
6. detekcija virusnih proteina u poliakrilamidnim gelovima, određivanje relativne molekulske mase proteina.
SEMINAR:
Literaturna studija - virološke teme vezane uz sadržaj kolegija koju studenti izabiru u dogovoru s nastavnikom, ali obrađuju i usmeno prezentiraju samostalno (u parovima).
1. odabir virološke teme u paru
2. obrada teme seminara kroz pretraživanje literature (odabir literature za globalni pregled problema (virusna vrsta, porodica, otkriće) i razradu odabranog aspekta (problem etiologije viroze, evolucije virusa, strukture genoma, funkcije genoma i sl.)
3. sastavljanje prezentacije u power pointu za izlaganje u trajanju od 10 minuta i pripreme za diskusiju
4. usmena prezentacija i rasprava pred studentima kolegija i profesorom.