POVIJEST

Kada se govori o najranijem razvoju biologije na Sveučilištu u Zagrebu, zapravo je riječ o razvoju botanike i zoologije, tada jedinih struka koje su od 17. do 19. stoljeća predstavljale biologiju. Međutim ni isusovačka Neo Academia Zagrabiensis (1669. – 1773.), ni kraljevska Regia Scientiarum Academia (1773. – 1850.), a ni Pravoslovna akademija (1859. – 1874.) nisu osiguravale uvjete za razvoj znanstveno-nastavne djelatnosti iz biologije.

Zato su se prve znanstveno­-stručne rasprave iz područja biologije pojavile izvan tih ustanova, i to tek 1780. godine kada je isusovac Augustin Michelazzi izdao priručnik Compendium Regni Vegetabilis (Gorica, 1780.) u kojem iznosi tadašnje spoznaje iz botanike. Iste godine izdao je i Petar Nutrizio Grisogono prirodni zemljopis Dalmacije Notizie per servire alla storia naturale della Dalmazia u kojem daje pregled faune Jadranskog mora.

Slijedile su sve brojnije rasprave iz prirodnih znanosti, među njima i iz botanike i zoologije, odnosno biologije. Te su znanstvene rasprave zajedno s drugima poticale ideju o potrebi utemeljenja sveučilišta kakvo imaju „napredni” narodi.

Nakon dugotrajnih rasprava Hrvatski je sabor osnovao Sveučilište (1874.) u sklopu kojega su utemeljena tri fakulteta. Među njima bio je i Mudroslovni fakultet s Matematičko-prirodoslovnim odjelom. Ta godina označuje početak organiziranoga znanstvenoga i nastavnog rada na Sveučilištu u Zagrebu kad se i biologija u nas počinje sustavno razvijati.

Postupno se u sklopu Matematičko­-prirodoslovnog odjela osnivaju nove katedre i zavodi, među kojima i Katedra za zoologiju te Botaničko-fiziološki zavod. Nastava iz biologije počela je tek 21. travnja 1876. u ljetnom semestru. Te je godine s predavanjima počeo samo profesor botanike dr. Bohuslav pl. Jiruš, a profesor zoologije dr. Spiridion Brusina to je učinio u travnju 1877. godine.

Prirodoslovne struke u sklopu Filozofskog fakulteta nisu nikada mogle osigurati dovoljno sredstava za suvremeni znanstveni rad, a osobito ne za eksperimentalni. Zato je razumljiva njihova težnja da se osamostale i postanu posebni fakultet. To dugogodišnje nastojanje ostvareno je 1946. kad je osnovan Prirodoslovno-matematički fakultet.

Sagledavajući razvoj Biološkog odsjeka u tom razdoblju, odsjek je središte mnogih prirodoslovnih smjerova istraživanja u Republici Hrvatskoj i široj regiji. Ispočetka su istraživanja obuhvaćala i dalje dva osnovna smjera: botaniku i zoologiju.

Istraživanjima su bila pokrivena sva područja botanike i zoologije – od stanice, organizma do zajednica. Posebno su zanimljiva istraživanja ekologije i faune podzemnih voda. U tom su se razdoblju mnogi članovi odsjeka profilirali u vodeće hrvatske botaničare i zoologe, čija je stručnost vidljiva i na međunarodnoj razini.

Svakako treba istaknuti botaničara prof. dr. sc. Radovana Domca, autora djela Mala flora Hrvatske, prof. dr. sc. Beatrice Đulić čija je zbirka malih sisavaca jedna od najvrjednijih i znanstveno najzanimljivijih u ovom dijelu Europe (danas u vlasništvu odsjeka), te prof. dr. sc. Milana Meštrova, pionira biospeleoloških istraživanja.

Danas u sastavu Biološkog odsjeka djeluje pet zavoda i četiri zbirke.

ZAVODI

Botanički zavod

Botanički zavod osnovan je 1946. godine, osnivanjem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, zajedno s Botaničkim vrtom. Povijest Botaničkog zavoda počinje neprekidnom nastavom botanike u Zagrebu, još davne akademske godine 1875./1876. Nastava se održavala u Botaničko-fiziološkom zavodu, kako je prvotno nazvan, koji je tada bio dio Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta. Zavod je bio smješten u zgradi Gornjogradske gimnazije, a već je tada imao i herbarijsku zbirku od 10 000 primjeraka.

Iz tih pretijesnih prostorija Zavod je preseljen u glavnu Sveučilišnu zgradu, današnji Rektorat, a poslije na Marulićev trg 20. Botanički vrt je u vrijeme osnutka 1889. godine, zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom, pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog fakulteta.

Istraživanjima su obuhvaćena sva područja botanike te se proučavaju alge, mahovine i vaskularne biljke na razini stanice, organizma, zajednice i ekosustava.

Danas se u Botaničkom zavodu nastava održava iz gotovo svih botaničkih područja koja su uključena u nastavne planove i programe nastavničkih, preddiplomskih i diplomskih studijskih programa biologije te interdisciplinarnih studija na Biološkom odsjeku.

Zoologijski zavod

Zoologijski zavod osnovan je 1874. godine kao katedra za zoologiju, a od 1875. godine kao Zavod u sastavu je Filozofskog (Mudroslovnog) fakulteta. Od osnivanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1946. godine, prelazi u sastav Biološkog odsjeka. Istodobno sve do 1950. godine taj Zavod djeluje zajedno sa Zoološkim odjelom Hrvatskoga narodnog muzeja.

U Zoologijskom zavodu obavljaju se opsežna istraživanja iz različitih područja zoologije. Limnološka istraživanja imaju težište na biocenologiji, saprobiologiji, kemizmu i fauni voda. Posebno su zanimljiva istraživanja ekologije i faune podzemnih voda. U području rada Zavoda je i istraživanje taksonomije, evolucije i molekularne filogenije, populacijske dinamike i ekologije nekih skupina beskralješnjaka (npr. praživotinja, žarnjaka, virnjaka, maločetinaša, mnogočetinaša, mahovnjaka, rakova jednakonožaca, rakušaca, veslonošaca, deseteronožaca, kukaca tulara, leptira, dvokrilaca i dr.) te kralješnjaka (riba, vodozemaca, gmazova i sisavaca).

Uz istraživanja pridnenih životnih zajednica Jadranskog mora prati se i utjecaj onečišćenja na njihovu rasprostranjenost. Važna su i istraživanja iz područja histologije, histokemije, embriologije, animalne citogenetike i regeneracije nekih beskralješnjaka. Zologijski zavod prepoznatljiv je i po ekotoksiološkim istraživanjima i zaštiti biološkog diverziteta. U sastavu Zavoda su knjižnica te bogata zbirka zooloških preparata. Zavod surađuje s mnogim domaćim i stranim ustanovama.

Zavod za animalnu fiziologiju

Zavod za animalnu fiziologiju osnovan je 1963. godine osobitim trudom i zalaganjem prof. dr. sc. Borislava Nakića. U početku je znanstveni rad bio usmjeren na područje fiziologije i imunologije.

Danas se znanstveno-nastavno i suradničko osoblje bavi znanstvenim radom u području biologije imunohematopoietskog sustava, ekotoksikologije, radiobiologije, biološke terapije tumora i metastaza, molekularne dijagnostike nasljednih bolesti domaćih životinja te ponašanjem životinja. Osim instrumenata potrebnih za nastavu i izvođenje znanstvenog rada, Zavod posjeduje i prostor u kojem se uzgajaju visokosrodni sojevi miševa i štakora.

Zavod za molekularnu biologiju

Zavod za molekularnu biologiju osnovan je 1989. godine radi unapređivanja bioloških istraživanja na molekularnoj razini te osnivanja studijskog programa iz molekularne biologije. Istraživanja na Zavodu za molekularnu biologiju provode se u sklopu desetak znanstveno-istraživačkih projekata. Molekularno-biološka istraživanja provode se na biljnim i životinjskim modelima, a pojačana su istraživanja i iz područja biomedicine i bioinformatike.

U prostoru Zavoda djeluje i Laboratorij za elektronsku mikroskopiju Biološkog odsjeka. Zavod je odgovoran za održavanje nastave u sklopu preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Molekularna biologija te za nastavu iz općih kolegija kao što su Biologija stanice i Genetika na svim studijskim programima biološkog odsjeka. Uz nastavnike biološkog odjeka, u nastavi sudjeluju znanstvenici iz različitih znanstvenih institucija, ponajprije Instituta Ruđera Boškovića.

Zavod za mikrobiologiju

Zavod za mikrobiologiju osnovan je 2010. godine, iako je mikrobiologija znanstvena i nastavna problematika Biološkog odsjeka već više od pola stoljeća. Tijekom tog vremena profilirala su se dva laboratorija u kojima se najmanji i najjednostavniji biološki entiteti istražuju sa molekularno-biološkog i ekološkog aspekta.

Suvremena koncepcija biologije podrazumijeva razdiobu živoga svijeta u tri područja, od čega su dva (Bacteria, Archaea) potpuno, a jedan (Eukarya) djelomično predmet bavljenja mikrobiologije. Ako se tome dodaju virusi i subvirusni entiteti, i ako se vodi računa o značenju navedenih bioloških subjekata kao uzročnika bolesti, dominantnih ekoloških i evolucijskih čimbenika, pionirskih, ali i danas nezamjenjivih modela u molekularnoj biologiji i „alata” u biotehnologiji i genskoj terapiji, lako je prepoznati posebnost i važnost mikrobiologije kao biološke grane.

ZBIRKE