Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Upisi se obavljaju putem Studomata.
Prije upisa u ljetni semestar potrebno je:
Studenti koji imaju financijske obveze trebaju potvrdu o uplati dostaviti na e-mail adresu referada@chem.pmf.hr (kod uplate je nužno upisati odgovarajući poziv na broj te opis plaćanja). Ne zaokruživati iznos, uplatiti točan iznos u eurima prikazan u ISVU! U jednoj transakciji dozvoljeno je uplatiti samo participaciju, ne i naknadu za molbe.
Podaci za uplatu
Uplatitelj: PREZIME I IME (obavezan podatak)
Primatelj: Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, Horvatovac 102a
Model: 00
IBAN: HR5823600001101522208
Poziv na broj odobrenja: 503621-105-OIB STUDENTA
Opis plaćanja: Participacija u troškovima studija - prijediplomski sveučilišni studij
ili
Poziv na broj odobrenja: 503624-105-OIB STUDENTA
Opis plaćanja: Participacija u troškovima studija - diplomski sveučilišni studij
ZA STUDENTE KOJIMA SUSTAV NE OMOGUĆAVA SAMOSTALNI UPIS:
Na e-mail adresu referada@chem.pmf.hr potrebno je zaključno do četvrtka, 26. veljače 2026. do 13:00 sati poslati popis predmeta koje student želi upisati. Predmeti se upisuju u dokument Obrazac za upis predmeta ljetni semestar. U predmet/subject maila potrebno je napisati: JMBAG - Ime i prezime.
DODATNE NAPOMENE:
MOLBA MORA BITI ISPUNJENA NA RAČUNALU I VLASTORUČNO POTPISANA.
Službena komunikacija obavlja se putem službene e-mail adrese dodijeljene od strane Kemijskog odsjeka. Prosljeđivanje već poslanih e-mailova nije potrebno!
Obrasci, tablica Naknade za troškove usluga iz djelatnosti Fakulteta i primjer univerzalnog naloga za plaćanje nalaze se na stranici DOKUMENTI koja se nalazi u lijevom izborniku.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ivan Nemet i Sanda Rončević u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Gentu, Belgija (Tom Van Helden, Frank Vanhaecke i Thibaut Van Acker) i sa znanstvenicima s Instituta za kemiju u Ljubljani, Slovenija (Kristina Mervič, Johannes T. van Elteren i Martin Šala) objavili su znanstveni rad Evaluation of two-phase sample transport upon ablation of gelatin as a proxy for soft biological matrices using nanosecond laser ablation – inductively coupled plasma – mass spectrometry u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (IF 6,2).
U objavljenom radu istražen je fenomen uvođenja uzorka kroz dvije različite faze koje se formiraju nakon ablacije bioloških materijala putem metode LA-ICP-MS. Utvrđeno je da se nakon ablacije materijala na bazi ugljika jedan dio elemenata transportira u obliku čvrstih čestica, drugi dio kao plinovita faza, a također je prisutna i kombinacija obje faze za određene elemente. Dvije faze ponašaju se različito tijekom transporta te utječu na signale pri mapiranju elemenata, a time i na točnost kvantitativnog određivanja.
U svrhu boljeg razumijevanja utjecaja nastanka dvije faze na analitičke signale, ispitane su promjene snage i valne duljina lasera pri ablaciji bioloških uzoraka pripravljenih u želatini kao čvrstom nosaču. Dokazano je da se nakon ablacije želatine elementi transportiraju pretežno u čvrstoj fazi. Međutim, već pri manjoj energiji lasera značajan dio nekih elemenata prenosi se u plinovitoj fazi, što postaje izraženije pri povećanju energije lasera. Uočeno ponašanje je specifično za element, primjerice omjer intenziteta signala analita transportiranog u plinovitoj fazi prema ukupnom intenzitetu signala bio je 0 % za 23Na, 43 % za 66Zn i čak 95 % za 13C korištenjem lasera valne duljine 193 nm. Rezultati također ukazuju na učinak valne duljine lasera. Svi analizirani elementi pokazuju istu ili veću količinu formiranja plinovite faze nakon ablacije pomoću lasera valne duljine 213 nm u odnosu na laser valne duljine 193 nm. Također, utvrđeno je da se elementi, koji se u potpunosti pojavljuju u obliku čvrste faze nakon ablacije korištenjem laserskog zračenja pri 193 nm, djelomično prevode u plinovitu fazu kada se koristi laser valne duljine 213 nm.
Ovaj rad pokazuje da je stvaranje dviju odvojenih faza nakon laserske ablacije bioloških tkiva češće nego što se donedavno mislilo. Što se tiče elementnog mapiranja putem LA-ICP-MS, razdvajanje ove dvije faze pri transportu aerosola može dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete slike pri velikim brzinama akvizicije piksela. Kako bi se održala odgovarajuća brzina analize, problem se može riješiti smanjenjem energije lasera, povećanjem protoka plina nositelja uzorka i/ili skraćivanjem puta transporta uzorka između ćelije za ablaciju i plazme.
Istraživanje je financirano sredstvima Javne agencije za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS) (projekt No. P1-0034) i Flandrijske zaklade za znanost, Belgija (stipendija FWO.3E0.2022.0048.01).