Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ivan Nemet i Sanda Rončević u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Gentu, Belgija (Tom Van Helden, Frank Vanhaecke i Thibaut Van Acker) i sa znanstvenicima s Instituta za kemiju u Ljubljani, Slovenija (Kristina Mervič, Johannes T. van Elteren i Martin Šala) objavili su znanstveni rad Evaluation of two-phase sample transport upon ablation of gelatin as a proxy for soft biological matrices using nanosecond laser ablation – inductively coupled plasma – mass spectrometry u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (IF 6,2).
U objavljenom radu istražen je fenomen uvođenja uzorka kroz dvije različite faze koje se formiraju nakon ablacije bioloških materijala putem metode LA-ICP-MS. Utvrđeno je da se nakon ablacije materijala na bazi ugljika jedan dio elemenata transportira u obliku čvrstih čestica, drugi dio kao plinovita faza, a također je prisutna i kombinacija obje faze za određene elemente. Dvije faze ponašaju se različito tijekom transporta te utječu na signale pri mapiranju elemenata, a time i na točnost kvantitativnog određivanja.
U svrhu boljeg razumijevanja utjecaja nastanka dvije faze na analitičke signale, ispitane su promjene snage i valne duljina lasera pri ablaciji bioloških uzoraka pripravljenih u želatini kao čvrstom nosaču. Dokazano je da se nakon ablacije želatine elementi transportiraju pretežno u čvrstoj fazi. Međutim, već pri manjoj energiji lasera značajan dio nekih elemenata prenosi se u plinovitoj fazi, što postaje izraženije pri povećanju energije lasera. Uočeno ponašanje je specifično za element, primjerice omjer intenziteta signala analita transportiranog u plinovitoj fazi prema ukupnom intenzitetu signala bio je 0 % za 23Na, 43 % za 66Zn i čak 95 % za 13C korištenjem lasera valne duljine 193 nm. Rezultati također ukazuju na učinak valne duljine lasera. Svi analizirani elementi pokazuju istu ili veću količinu formiranja plinovite faze nakon ablacije pomoću lasera valne duljine 213 nm u odnosu na laser valne duljine 193 nm. Također, utvrđeno je da se elementi, koji se u potpunosti pojavljuju u obliku čvrste faze nakon ablacije korištenjem laserskog zračenja pri 193 nm, djelomično prevode u plinovitu fazu kada se koristi laser valne duljine 213 nm.
Ovaj rad pokazuje da je stvaranje dviju odvojenih faza nakon laserske ablacije bioloških tkiva češće nego što se donedavno mislilo. Što se tiče elementnog mapiranja putem LA-ICP-MS, razdvajanje ove dvije faze pri transportu aerosola može dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete slike pri velikim brzinama akvizicije piksela. Kako bi se održala odgovarajuća brzina analize, problem se može riješiti smanjenjem energije lasera, povećanjem protoka plina nositelja uzorka i/ili skraćivanjem puta transporta uzorka između ćelije za ablaciju i plazme.
Istraživanje je financirano sredstvima Javne agencije za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS) (projekt No. P1-0034) i Flandrijske zaklade za znanost, Belgija (stipendija FWO.3E0.2022.0048.01).