Pristupačnost
Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ivan Nemet i Sanda Rončević u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Gentu, Belgija (Tom Van Helden, Frank Vanhaecke i Thibaut Van Acker) i sa znanstvenicima s Instituta za kemiju u Ljubljani, Slovenija (Kristina Mervič, Johannes T. van Elteren i Martin Šala) objavili su znanstveni rad Evaluation of two-phase sample transport upon ablation of gelatin as a proxy for soft biological matrices using nanosecond laser ablation – inductively coupled plasma – mass spectrometry u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (IF 6,2).
U objavljenom radu istražen je fenomen uvođenja uzorka kroz dvije različite faze koje se formiraju nakon ablacije bioloških materijala putem metode LA-ICP-MS. Utvrđeno je da se nakon ablacije materijala na bazi ugljika jedan dio elemenata transportira u obliku čvrstih čestica, drugi dio kao plinovita faza, a također je prisutna i kombinacija obje faze za određene elemente. Dvije faze ponašaju se različito tijekom transporta te utječu na signale pri mapiranju elemenata, a time i na točnost kvantitativnog određivanja.
U svrhu boljeg razumijevanja utjecaja nastanka dvije faze na analitičke signale, ispitane su promjene snage i valne duljina lasera pri ablaciji bioloških uzoraka pripravljenih u želatini kao čvrstom nosaču. Dokazano je da se nakon ablacije želatine elementi transportiraju pretežno u čvrstoj fazi. Međutim, već pri manjoj energiji lasera značajan dio nekih elemenata prenosi se u plinovitoj fazi, što postaje izraženije pri povećanju energije lasera. Uočeno ponašanje je specifično za element, primjerice omjer intenziteta signala analita transportiranog u plinovitoj fazi prema ukupnom intenzitetu signala bio je 0 % za 23Na, 43 % za 66Zn i čak 95 % za 13C korištenjem lasera valne duljine 193 nm. Rezultati također ukazuju na učinak valne duljine lasera. Svi analizirani elementi pokazuju istu ili veću količinu formiranja plinovite faze nakon ablacije pomoću lasera valne duljine 213 nm u odnosu na laser valne duljine 193 nm. Također, utvrđeno je da se elementi, koji se u potpunosti pojavljuju u obliku čvrste faze nakon ablacije korištenjem laserskog zračenja pri 193 nm, djelomično prevode u plinovitu fazu kada se koristi laser valne duljine 213 nm.
Ovaj rad pokazuje da je stvaranje dviju odvojenih faza nakon laserske ablacije bioloških tkiva češće nego što se donedavno mislilo. Što se tiče elementnog mapiranja putem LA-ICP-MS, razdvajanje ove dvije faze pri transportu aerosola može dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete slike pri velikim brzinama akvizicije piksela. Kako bi se održala odgovarajuća brzina analize, problem se može riješiti smanjenjem energije lasera, povećanjem protoka plina nositelja uzorka i/ili skraćivanjem puta transporta uzorka između ćelije za ablaciju i plazme.
Istraživanje je financirano sredstvima Javne agencije za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS) (projekt No. P1-0034) i Flandrijske zaklade za znanost, Belgija (stipendija FWO.3E0.2022.0048.01).