Pristupačnost
Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri mjeseca, u punom radnom vremenu.
Natječaj je dostupan ovdje.
Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.
Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.
U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.
Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).
Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.
Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.
Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!
Poštovani i dragi studenti,
uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.
Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.
Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).
Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.
Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024.
Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.
Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.
Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ivan Nemet i Sanda Rončević u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Gentu, Belgija (Tom Van Helden, Frank Vanhaecke i Thibaut Van Acker) i sa znanstvenicima s Instituta za kemiju u Ljubljani, Slovenija (Kristina Mervič, Johannes T. van Elteren i Martin Šala) objavili su znanstveni rad Evaluation of two-phase sample transport upon ablation of gelatin as a proxy for soft biological matrices using nanosecond laser ablation – inductively coupled plasma – mass spectrometry u uglednom časopisu Analytica Chimica Acta (IF 6,2).
U objavljenom radu istražen je fenomen uvođenja uzorka kroz dvije različite faze koje se formiraju nakon ablacije bioloških materijala putem metode LA-ICP-MS. Utvrđeno je da se nakon ablacije materijala na bazi ugljika jedan dio elemenata transportira u obliku čvrstih čestica, drugi dio kao plinovita faza, a također je prisutna i kombinacija obje faze za određene elemente. Dvije faze ponašaju se različito tijekom transporta te utječu na signale pri mapiranju elemenata, a time i na točnost kvantitativnog određivanja.
U svrhu boljeg razumijevanja utjecaja nastanka dvije faze na analitičke signale, ispitane su promjene snage i valne duljina lasera pri ablaciji bioloških uzoraka pripravljenih u želatini kao čvrstom nosaču. Dokazano je da se nakon ablacije želatine elementi transportiraju pretežno u čvrstoj fazi. Međutim, već pri manjoj energiji lasera značajan dio nekih elemenata prenosi se u plinovitoj fazi, što postaje izraženije pri povećanju energije lasera. Uočeno ponašanje je specifično za element, primjerice omjer intenziteta signala analita transportiranog u plinovitoj fazi prema ukupnom intenzitetu signala bio je 0 % za 23Na, 43 % za 66Zn i čak 95 % za 13C korištenjem lasera valne duljine 193 nm. Rezultati također ukazuju na učinak valne duljine lasera. Svi analizirani elementi pokazuju istu ili veću količinu formiranja plinovite faze nakon ablacije pomoću lasera valne duljine 213 nm u odnosu na laser valne duljine 193 nm. Također, utvrđeno je da se elementi, koji se u potpunosti pojavljuju u obliku čvrste faze nakon ablacije korištenjem laserskog zračenja pri 193 nm, djelomično prevode u plinovitu fazu kada se koristi laser valne duljine 213 nm.
Ovaj rad pokazuje da je stvaranje dviju odvojenih faza nakon laserske ablacije bioloških tkiva češće nego što se donedavno mislilo. Što se tiče elementnog mapiranja putem LA-ICP-MS, razdvajanje ove dvije faze pri transportu aerosola može dovesti do značajnog pogoršanja kvalitete slike pri velikim brzinama akvizicije piksela. Kako bi se održala odgovarajuća brzina analize, problem se može riješiti smanjenjem energije lasera, povećanjem protoka plina nositelja uzorka i/ili skraćivanjem puta transporta uzorka između ćelije za ablaciju i plazme.
Istraživanje je financirano sredstvima Javne agencije za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS) (projekt No. P1-0034) i Flandrijske zaklade za znanost, Belgija (stipendija FWO.3E0.2022.0048.01).
.png){kind=link}