Pristupačnost
Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).
Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.