Pristupačnost
Prva međunarodna ljetna škola Croatian Summer School on Medicinal Chemistry (CSSMC) održat će se u Rijeci od 14. do 17. rujna 2025. u organizaciji Sekcije za medicinsku i farmaceutsku kemiju Hrvatskog kemijskog društva i Fakulteta za biotehnologiju i razvoj lijekova Sveučilišta u Rijeci.
Predavači na ljetnoj školi CSSMC su iskusni međunarodni medicinski kemičari i istraživači iz područja razvoja lijekova iz akademskih ustanova i industrije koji će kroz intenzivan interaktivan četverodnevni program upoznati polaznike s različitim konceptima, pristupima i tehnikama koje se koriste u otkrivanju i dizajnu novih lijekova i biološki aktivnih molekula.
Rok za prijavu i predaju sažetaka je 1. lipnja 2025. Prijave i informacije.
Pozivamo sve nastavnike i studente Kemijskog i Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ostale zainteresirane!
Upoznajte BIOCentar – mjesto inovacija, istraživanja i suradnje znanosti i gospodarstva!
Kada: 14. svibnja 2025. u 14 sati
Gdje: predavaonica P1, Zgrada Kemije, Horvatovac 102a, Zagreb
Dođite i saznajte više o našim projektima, istraživačkim mogućnostima i suradnjama. BIOCentar nudi jedinstvene resurse i podršku za studente i nastavnike u njihovim istraživačkim aktivnostima.
Saznajte kako možete sudjelovati u našim programima, biti dio inovativnih projekata i istraživanja i iskoristiti sve prednosti koje BIOCentar pruža! Ne propustite priliku za umrežavanje i razmjenu ideja!
Za više informacija, posjetite našu stranicu: BIOCentar
PMF u suradnji s HDBMB-om i FEBS-om organizira međunarodni znanstveni skup FEBS Special Meeting "Expanding frontiers in aminoacyl-tRNA synthetase research", koji će se održati u Dubrovniku od 28. rujna do 3. listopada 2025.
Uzbudljiv program skupa prikazat će vrhunska znanstvena istraživanja u području aminoacil-tRNA-sintetaza i srodnim prodručjima, uključujući inženjerstvo genetskog koda, dizajn i razvoj novih lijekova i terapija, genetske bolesti, staničnu signalizaciju, biosintezu i razgradnju proteina, sistemsku biologiju, evoluciju, biomedicinu.
Tematika koju skup pokriva od važnosti je i za ljudsko zdravlje i medicinu, te će biti organizirana posebna sekcija i okrugli stol s pacijentima, kliničarima i znanstvenicima. Posebno su dobrodošli mladi znanstvenici koji se mogu prijaviti za stipendije za sudjelovanje. Posebnost skupa je ručak na kojem će mladi istraživači prodiskutirati planiranje svojih karijera kroz razgovore s vrhunskim svjetskim znanstvenicima.
Važni datumi:
13. travnja 2025. - rok za prijave za FEBS YTF, trans-YTF i AARS stipendije
20. travnja 2025. - rok za predaju sažetaka za usmena izlaganja i ranu registraciju
15. kolovoza 2025. – rok za predaju sažetaka i kasnu registraciju
Napominjemo da kotizacija uključuje troškove smještaja i svih obroka.
Poštovani studenti, kolegij Stručna praksa ima za cilj povezati studente/ice s potencijalnim budućim poslodavcima. Popis poslodavaca dostupan je ovdje.
U ljetnom semestru akademske godine 2024/2025 kolegij Stručna praksa moguće je upisati do 31.5.2025.
Stručnu praksu nije moguće započeti:
• prije upisa kolegija Stručna praksa;
• prije prijave studenta/ice u online sustav za stručnu praksu;
• prije prijave novog poslodavca Karijernom centru;
• prije objave oglasa poslodavca u online sustavu;
• prije prijave na oglas poslodavca u online sustavu.
Stručnu praksu potrebno je završiti i evidentirati u online sustavu za stručnu praksu najkasnije do 15.9.2025., kako biste bili sigurni da će dokumentacija biti pravovremeno potvrđena.
Više informacija možete pronaći na poveznici ili direktnim obraćanjem izv. prof. dr. sc. Jani Pisk i izv. prof. dr. sc. Nikoli Bregoviću.
Za studente s invaliditetom postoji mogućnosti korištenja usluge ZET prijevoza prilagođenim vozilom za osobe s invaliditetom u ak. god. 2024./2025., prema informacijama u nastavku. Način obavljanja ove usluge reguliran je Pravilnikom o prijevozu osoba s invaliditetom Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o.
Na temelju Pravilnika, prijevoz ZET-a prilagođenim vozilom može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica te ima prebivalište u Gradu Zagrebu i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. Studenti s invaliditetom koji ispunjavaju uvjete i zainteresirani su za korištenje ove usluge trebaju se javiti Uredu za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu na uredssi@unizg.hr, Ured zatim dokumentaciju potrebnu za realizaciju ovoga prava dostavlja nadležnom Gradskom uredu. Za sve dodatne informacije studenti se mogu obratiti i putem tel. 01 4564 405, mob. 099 4593 578 ili osobnim dolaskom u Studentsko naselje "Stjepan Radić", Jarunska 2 (prizemlje 12. paviljona).
Znanstvenice Kemijskog odsjeka Morana Dulić, Valentina Ević i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s donedavnim znanstvenicima Kemijskog odsjeka Vlatkom Godinić Mikulčić i Mario Kekezom objavili su pregledni znanstveni rad Protein–Protein Interactions of Seryl-tRNA Synthetases with Emphasis on Human Counterparts and Their Connection to Health and Disease u uglednom znanstvenom časopisu Life (IF 3,2).
Seril-tRNA-sintetaze (SerRS), članovi obitelji aminoacil-tRNA sintetaza, stupaju u interakciju s različitim proteinima, omogućujući SerRS enzimima poboljšanje njihove uloge u procesu biosinteze proteina ili obavljanje alternativnih funkcija u staničnim procesima izvan translacije. Atipična arhejska SerRS stupa u interakciju s arginil-tRNA-sintetazom i ribosomskim proteinima pri čemu se optimira translacija usmjeravanjem tRNA. Kompleks između kvaščeve SerRS i peroksina Pex21p upućuje na poveznicu translacije i funkcije peroksisoma. Partnerstvo između biljne SerRS i proteina BEN1 ukazuje na vezu translacije i metabolizma brasinosteroida što može biti relevantno u mehanizmima odgovora biljaka na stres. Kod vinske mušice, neobična heterodimerna mitohondrijska SerRS koordinira mitohondrijsku translaciju i replikaciju putem interakcije s proteazom LON. Evolucijski očuvane interakcije kvaščeve i humane SerRS s tRNA-metiltransferazama ukazuju na koordinaciju modifikacije i aminoacilacije tRNA u citosolu i mitohondrijima. Ljudska citosolna SerRS putem interakcija s mnogobrojnim proteinima djeluje kao stanično čvorište koje povezuje translaciju, razvoj krvožilnog sustava, angiogenezu, lipogenezu i održavanje duljine telomera. Nakon unosa u jezgru, SerRS djeluje kao glavni negativni regulator ekspresije gena za VEGFA. Samostalno ili u kompleksima s proteinima YY1 i SIRT2, SerRS se natječe s transkripcijskim aktivatorima NFκB1 i c-Myc, što rezultira uravnoteženom ekspresijom gena za citokin VEGFA koji je važan za pravilan krvožilni razvoj i angiogenezu. Hipoksija potiče fosforilaciju SerRS, a nedostatak hranjivih tvari pokreće glikozilaciju SerRS, pri čemu se smanjuje inhibicijski učinak SerRS na ekspresiju gena za VEGFA i omogućuje veća prokrvljenost tkiva. Osim toga, SerRS se veže na telomernu DNA i surađuje s proteinom POT1 u reguliranju duljine telomera i staničnog starenja. S obzirom da pokazuje antitumorsko i antiangiogeno djelovanje, ljudska citosolna SerRS mogla bi biti važna u liječenju tumora, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i starenja. U ovom preglednom radu opisana su istraživanja kvaščeve, atipične arhejske i biljne SerRS koja su provedena sklopu projekata “Strukturna raznolikost seril-tRNA sintetaza i točnost biosinteze proteina“ (119-0982913-1358, MZOS), “Makromolekularni kompleksi aminoacil-tRNA-sintetaza i njihova uloga u kontroli ribosomske i neribosomske biosinteze proteina“ (UKF 10/07) i “Nekanonske uloge aminoacil-tRNA-sintetaza“ (09.01/293, HRZZ) voditeljice I. Weygand-Đurašević. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.