Pristupačnost
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održat će se na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak CEEPUS mreže Colloids and nanomaterials in education and research na kojem će sudjelovati 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldavije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske. CEEPUS je srednjoeuropski program akademske mobilnosti koji uključuje razmjenu studenata prijediplomskog, diplomskog i doktorskog studija te nastavnika, a glavni koordinator mreže Colloids and nanomaterials in education and research je nastavnik Kemijskog odsjeka prof. dr. sc. Davor Kovačević. Pozivamo sve zainteresirane nastavnike i studente na predstavljanje svih partnera u mreži koje će se održati u utorak, 28. listopada 2025. prema navedenom rasporedu.
U petak i subotu 10. i 11. listopada ove godine na Kemijskom odsjeku PMF-a održat će se jubilarni 10. Simpozij studenata kemičara (SiSK10). Simpozij, u organizaciji Studentske sekcije Hrvatskoga kemijskog društva, znanstveni je skup za studente kemije i srodnih usmjerenja, čija je osnovna svrha omogućiti studentima razmjenu znanja, iskustava te prezentaciju vlastitih radova. Na ovogodišnjemu se skupu očekuje preko 50 studentskih priopćenja (posterskih i usmenih), četiri pozvana te dva plenarna predavanja.
Posebno nam je zadovoljstvo ove godine kao plenarnog predavača na SiSK-u pozdraviti Mortena Petera Meldala, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (2022). Profesor Medal predaje na Sveučilištu u Kopenhagenu gdje je osnovao i vodi Centar za evolucijsku i kemijsku biologiju. Njegovi najpoznatiji doprinosi su u području razvoja bakrom kataliziranih azidno-alkinskih cikloadicijskih (CuAAC-klik) i intramolekulskih N-acil iminijevih kaskadnih (INAIC) reakcija, te metoda koje se rabe u peptidnoj i kombinatoričkoj kemiji. Plenarno predavanje pod naslovom “Molecular click adventures: the Intramolecular INAIC-click reaction” održat će u subotu 11. listopada s početkom u 10 sati u predavaonici A1.
Pozivaju se studenti da se prijave za Nagradu Kemijskog odsjeka za znanstveno-istraživački rad.
Za prijavu je potrebno dostaviti do 15. 10. 2025. sljedeću dokumentaciju u Ured pročelnika Kemijskog odsjeka: ispunjeni prijavni obrazac, ispis rada, obrazloženje mentora, te sve materijale u elektroničkom obliku, u skladu s Pravilnikom.
Redoviti studenti koji su prvi put upisali prvu godinu studija u akademskoj godini 2023./2024., budući da se na njih primjenjuje zakonska odredba o dopuštenosti ponavljanja iste godine studija najviše jedanput u redovitom statusu, prilikom upisa u akademsku godinu 2025./2026. će se (ovisno o svojim konkretnim okolnostima dosadašnjeg tijeka studija) možda naći u situaciji da ne mogu biti u redovitom statusu te im na raspolaganju stoji mogućnost nastavka studija u izvanrednom statusu.
Za PMF je izvanredni status novina te je Pravilnikom o studiranju PMF-a propisano:
Obavijesti o konkretiziranju promjene statusa iz redovitog u izvanredni status i tehnički detalji bit će poznati prije jesenskih upisa, stoga molimo da pratite obavijesti na stranicama odsjeka i Fakulteta.
Ono što je sada važno zbog navedene problematike je sljedeće:
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marijana Đaković, Mateja Pisačić, Mladen Borovina, Ivan Kodrin, Adriana Kenđel i Tea Frey, objavili su znanstveni rad „Unveiling Structure-Dynamic Processes in Crystals of 1D Cd(II) Coordination Polymers during the Elastic Flexible Events“ u prestižnom časopisu Journal of the American Chemical Society (IF 15,6)
U radu je predstavljen prvi opis mehanizma elastične savitljivosti (određen na atomskoj razini) u kristalima jednodimenzijskih (1D) koordinacijskih polimera kadmija(II). Korištenjem kombinacije sinkrotronske mikrofokusne rendgenske difrakcije (m-SCXRD), AFM nanoindentacije, mikrofokusne Ramanove spektroskopije i kvantno-mehaničkih računa, istraženi su strukturni procesi koji omogućuju povratnu savitljivost kristala [CdCl₂(pza)₂]ₙ i [CdBr₂(pza)₂]ₙ, (pza = pirazinamid).
Za razliku od ranije proučavanih molekulskih kristala, u kojima se mehanički potaknuta fleksibilnost ostvaruje isključivo rotacijom molekula, ovdje je ustanovljeno da i sami polimerni lanci aktivno sudjeluju u deformaciji kristala. Strukturna prilagodba kristala mehanički potaknutom savijanju ostvaruje se promjenama u veznim kutovima i međuatomskim udaljenostima unutar polimernog lanca, dok istovremeno dolazi i do zakretanja liganada oko metal–ligand veze. Kristali se nakon deformacije potpuno vraćaju u izvorni oblik, bez trajnog oštećenja. Također, strukturne promjene do kojih dolazi u smjerovima ortogonalnim na smjer pružanja koordinacijskih polimera, a koje utječu na promjenu oblika kristala korelirane su s jakošću međumolekulskih interakcija kao i Youngovim modulima.
Ovo otkriće ne samo da razotkriva dosad nepoznat mehanizam elastične savitljivosti kod metaloorganskih 1D sustava, već i otvara nove mogućnosti za dizajn mehanički prilagodljivih kristalnih materijala za primjene u fleksibilnoj elektronici, razvoju senzora kao i mikrorobotici.
Ovo istraživanje proizašlo je iz projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.