Pristupačnost
Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Filip Kučas, Lidija Posavec, Nikola Bedeković, Vinko Nemec i Dominik Cinčić objavili su znanstveni rad pod naslovom “Evaluation of Azobenzene Ethers Carrying a Perhalogenated Moiety as Halogen Bond Donors by Cocrystallization with Nitrogen-Containing Acceptors” u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,4).
U istraživanju su pripravljena tri perfluorirana azobenzenska etera, koji su relativno velike, neplanarne molekule V-oblika, a razlikuju se samo u supstituentu (–H, –Cl ili –CN) na suprotnom kraju molekule od atoma joda. Navedeni spojevi su potom kokristalizirani s odabranim akceptorima halogenske veze koji sadrže dušikove atome kako bi se utvrdio utjecaj promjene supstituenta azobenzena kao i vrste akceptora na nastajanje kokristala i ostvarivanje halogenske veze. Od 24 kombinacije, samo su u 8 dobiveni jedinični kristali kokristala, i to samo s azobenzenom koji sadrži kloridni (5 kokristala) i cijanidni supstituent (3 kokristala). Rezultati strukturne analize pokazali su da je u svim kokristalima dominantna međumolekulska interakcija halogenska veza I···N između atoma joda na perfluoriranom dijelu azobenzena i dušikovog atoma akceptora, te da nastaju diskretni supramolekulski kompleksi, uglavnom trimeri, a samo u jednom kokristalu dimeri. Budući da izračunate vrijednosti molekulskog elektrostatskog potencijala za geometrijski optimizirane molekule azobenzena pokazuju očekivano minimalne razlike u potencijalu oko atoma joda, uzroke značajnim razlikama u supramolekulskom ishodu reakcija može se tražiti ponajviše u stabilizacijskom utjecaju slabijih međumolekulskih interakcija. Ovo istraživanje daje uvid u izazove kokristalizacije donora halogenske veze koji su složenije molekulske građe, kao i u razlike s kokristalizacijama jednostavnijih i manjih donora poput perfluoriranih jodbenzena.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Nove građevne jedinke u supramolekulskom dizajnu složenih višekomponentnih molekulskih kristala temeljenih na halogenskim vezama (HaloBond IP-2019-04-1868) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.