Dana 21. lipnja 2023. godine u Koprivnici je u 82. godini života preminuo istaknuti geograf, akademik Dragutin Feletar. Akademik Feletar rođen je 10. srpnja 1941. u Velikom Otoku (Legrad). Studij geografije pohađao je 1960.-1965. godine na današnjem Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1973. godine, doktorirao 1982. na temi "Industrija u ekonomsko-geografskoj strukturi Podravine". Nakon studija zaposlio se kao novinar u Čakovcu, zatim u Koprivnici. Istaknuo se i kao kulturni djelatnik te je bio direktor Centra za djelatnosti u kulturi u Koprivnici.
Po obranjenoj disertaciji, 1983. godine zaposlen je kao asistent na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu gdje kao redoviti profesor u trajnom zvanju odlazi u mirovinu 2007. godine. Na Geografskom odsjeku i PMF-u je obavljao brojne funkcije: pročelnika Geografskog odsjeka (1997.-1999.), predstojnika Zavoda za geografiju i prostorno uređenje (1990.-1995.), predstojnika Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku (1999.-2002.), voditelja poslijediplomskog studija (1999.-2000.), zatim prodekana (2002.-2004.), te dekana PMF-a (2004.-2006.). Bio je tajnik i predsjednik Saveza geografskih društava Hrvatske, te urednik časopisa Geografski glasnik (danas Hrvatski geografski glasnik) i Geographical Papers. Za člana suradnika u Razredu za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2006., a za redovitog člana 2016. godine.
Na Geografskom odsjeku predavao je više predmeta i bio aktivan u unapređenju nastave. Oblikovao je više predmeta: Industrijska geografija, Geografske osnove statistike, Uvod u geografiju, Geografija Afrike, te Industrija u prostornom planiranju. Bio je mentor brojnih diplomskih i magistarskih radova te doktorskih disertacija, a njegovi studenti će ga pamtiti po susretljivosti i velikom angažmanu koji im je posvećivao te ogromnom znanju i životnom iskustvu koje je nesebično prenosio na mlađe.
Na studijskim boravcima i kao gost-profesor boravio je u Budimpešti, Pečuhu, Lodzu, Ostravi, Göttingenu, Münchenu, Ljubljani, Skopju, Beogradu, Sarajevu, Mariboru itd. Za svoj rad je primio brojne nagrade i priznanja, među kojima su odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Rugjera Boškovića (2002.), Nagrada za životno djelo Koprivničko-križevačke županije (2002.), Nagrada za izdavački pothvat u znanosti Josip Juraj Strossmayer (2002.), Godišnja državna nagrada za popularizaciju znanosti Hrvatskog sabora (2004.), Nagrada za popularizaciju povijesti (2016.) itd., a proglašen je i Europskim vitezom kulture (Budimpešta, 2011.). Od 2006. do 2011. bio je i veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.
Svoje znanstvene i spisateljske aktivnosti nije smanjio niti nakon umirovljenja. Bio je autor i/ili koautor 38 znanstvenih i 54 stručne knjige, 6 knjiga s područja književnosti, 37 udžbenika iz geografije te 297 znanstvenih i stručnih radova u domaćoj i stranoj periodici. Napisao je i nekoliko stotina članaka za popularizaciju geografije i povijesti te velik broj predgovora u knjigama i katalozima. U svom radu isticao se multidisciplinarnim pristupom, toliko bitnim i svojstvenim za geografiju. Pokrenuo je i izdavačku djelatnost, gdje je u okviru naklade "Meridijani" uredio više od 200 brojeva popularnih časopisa, više od 50 udžbenika iz geografije za osnovne i srednje škole te gotovo 200 knjiga iz područja geografije, povijesti i susjednih struka.
Prema objavi izdavačke kuće "Meridijani" (22. 6. 2023.) i članku H. Petrić (2016): Akademik Dragutin Feletar (uz 75 godina života), Podravina, vol. 15., br. 29, 210-233 napisao pročelnik Geografskog odsjeka prof. dr. sc. Nenad Buzjak
Pristupačnost
