Geološki odsjek nositelj je jednog preddiplomskog studijskog programa (Prijediplomski studij Geologija) te dva diplomska studijska programa (Diplomski studij Geologija i Diplomski studij Geologija zašiteta okoliša). Također je nositelj i dva doktorska studijska programa (Geologija, Oceanologija).

Geološki odsjek, uz Biološki i Geografski, sudjeluje i u izvođenju studijskih programa Znanosti o okolišu na prijediplomskoj i diplomskoj razini. Podaci o tim studijima mogu se pronaći na stranicama Biološkog odsjeka.

Akademska zvanja:

• Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica geologije
• Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica struke znanosti o okolišu
• Sveučilišni magistar / Sveučilišna magistra Geologije (prema smjerovima)
• Sveučilišni magistar / Sveučilišna magistra struke Znanosti o okolišu
• Doktor/ica znanosti

Geologija je znanstvena disciplina koja proučava (čvrstu) Zemlju – njezinu građu, postanak i promjene. Proučavaju se građa minerala, postanak stijena, migracija kemijskih elemenata, postanak ležišta mineralnih sirovina, građa, sistematika i način života nekadašnjih životinja i biljaka, evolucija života na Zemlji, procesi u današnjim i nekadašnjim morima, jezerima, pustinjama i ledenjacima, na obalama i planinama te promjene i nestanak pojedinih okoliša. Istražuju se krš i procesi u kršu, podzemna i površinska voda, promjene na Zemljinoj površini, funkcioniranje današnjih okoliša i utjecaj čovjeka, odnosno problemi održivog razvitka i gospodarenja prostorom, gibanja Zemljine kore (tektonski procesi), kretanje magme i njezino hlađenje, taljenje i pretvorba stijena u dubini kore, rad vulkana te mnoge druge pojave i procesi, koji se ne mogu obuhvatiti običnim nabrajanjem.

Uz tradicionalnu primjenu geologije u pridobivanju mineralnih sirovina, te pitke i termalne vode, danas je geologija vrlo važna u procjeni utjecaja raznih građevinskih zahvata na okoliš te rješavanja problema održivog razvitka i gospodarenja prostorom. Poznavanje geologije neizostavno je pri procjeni rizika od geoloških hazarda (potresi, vulkanske erupcije, poplave, klizišta itd.) i planiranju zaštitnih postupaka kojima je svrha spriječiti nastanak katastrofa i ublažiti njihove posljedice.