Spomenik Andriji Mohorovičiću korak bliže realizaciji

Odlukom o odabiru u postupku provedbe javnog natječaja za dobivanje idejnoga kiparskog rješenja, završena je druga faza ovog dugogodišnjega projekta iniciranoga od strane Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika. Spomenik Andriji Mohorovičiću bit će postavljen u obnovljenom Parku Grič, točnije, na njegovom sjeveroistočnom dijelu preko puta ulaska u Državni hidrometeorološki zavod. Upravo je na tom mjestu naš najpoznatiji seizmolog analizom pokupskog potresa utvrdio granicu Zemljine kore i gornjega plašta Zemlje koju danas poznajemo pod nazivom Mohorovičićev diskontinuitet (skraćeno: Moho). Tim se otkrićem A. Mohorovičić postavio uz bok najuspješnijim hrvatskim znanstvenicima svih vremena, kao što su Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Lavoslav Ružička ili Vladimir Prelog.  

On je jedini u tom krugu znanstvenika svoju znanstvenu karijeru ostvario u Hrvatskoj te je do najvećeg otkrića došao radeći na Geofizičkom zavodu koji se u njegovo vrijeme nalazio na Griču u Zagrebu. Stoga bi se podizanjem spomenika ispred zgrade u kojoj je radio odalo priznanje velikom znanstveniku, ali i upozorilo Zagrepčane i njihove goste na jedan od rijetkih znanstvenih rezultata koji su postignuti u Hrvatskoj, a odjeknuli su svijetom, istaknuo je akademik Mirko Orlić, Predsjednik Odbora za podizanje spomenika geofizičaru Andriji Mohorovičiću

Kod samog idejnoga rješenja trebalo je voditi računa o usklađenosti skulpture s okolišom parka  i susjednim objektima te o vjernom prikazu Andrije Mohorovičića i njegova života. Na natječaj je pristiglo osamnaest radova pod šiframa, a Ocjenjivački je sud procjenjivao radove u tri kruga te je odlučio nagraditi tri rada. Nakon što su utvrđeni identiteti autora prema šiframa ispostavilo se da je autor prvonagrađenog rada Nikola Džaja.

Prema mišljenju Ocjenjivačkoga suda, njegova se skulptura izdvojila dinamičnim rješenjem sjedeće figure koja aktivira gledaoca u prostoru. Andrija Mohorovičić prikazan je kao znanstvenik čiji je atribut knjiga, a napukla kora polulopte na kojoj, kao na postamentu, sjedi, aludira na jedno od bitnih postignuća njegova rada. Mohorovičićev lik iskazuje dostojanstvo i stanovit ponos znanstvenog rada, koji se iz osobne sfere prenosi kao poruka promatraču, kazao je akademik Orlić.

Sljedeći i zadnji korak je podizanje spomenika, za što je potrebno osigurati financijska sredstva.

Smatram da bi podizanje spomenika Andriji Mohorovičiću trebalo postati projekt od nacionalnog značenja, kao što su to svojedobno bili projekti obnove rodnih kuća i/ili podizanja spomenika nekim drugim čuvenim hrvatskim znanstvenicima. Takvim bi se projektom na najbolji mogući način odala počast velikom znanstveniku koji je ne samo rođen u Hrvatskoj nego je i radio u svojoj domovini, a projekt bi se izvrsno uklopio u aktualno nastojanje da se „brendira“ Hrvatska, naglasio je akademik Mirko Orlić.

Dok Andija Mohorovičić konačno ne dobije spomenik kakvoga zaslužuje, podsjećamo da na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, možete posjetiti Memorijalne prostorije Andrije Mohorovičića i naučiti više o fascinantnom životu i radu ovoga velikoga hrvatskoga znanstvenika.