Događanja na PMF-u

30.
travnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica ZOAKS 023

Opće obavijesti

Zavod za biokemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu traži višeg tehničkog suradnika - višeg laboranta, na neodređeno vrijeme, uz uvjet probnog rada u trajanju od tri  mjeseca, u punom radnom vremenu.

Natječaj je dostupan ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Pozivamo vas na predavanje 'Novel xenon–nitrogen- and xenon–oxygen-bonded compounds' koje će u sklopu Kolokvija Kemijskog odsjeka održati Matic Lozinšek s Instituta Jožef Stefan, Ljubljana.

Predavanje će se održati srijedu 24. travnja s početkom u 13.15 sati u predavaonici A1.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Čast nam je najaviti malo drugačiji LjuK ovoga puta! 29. travnja u sklopu našeg prvog „pop up-a“, selimo se na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.

Kao predavač nam dolazi doc. dr. sc. Petar Kassal sa Zavoda za opću i anorgansku kemiju FKIT-a. Naslov predavanja glasi „(Ljubičasti) senzori za (ljubičaste) ione“, a kako biste saznali više, pridružite nam se 29. travnja 2024. u 17:30 h na lokaciji FKIT, Trg Marka Marulića 19. Nakon samog predavanja, čeka nas i malo ležernije druženje u Klubu nastavnika. Nadamo se da će ovaj susret, osim edukacijske svrhe, ukazati na važnost razmjene znanja i poznanstava među studentima kemije PMF-a i FKIT-a te otvoriti priliku za neke nove slične suradnje u budućnosti!

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Elspeth Garman Znanstveni razgovori:...

Postoji li poveznica između umjetnosti izrade čokolade s otkrićem lijekova, proteinima i DNK? Postoji! Ono što ih povezuje to su kristali. Kristali nam omogućuju određivanje trodimenzijske strukture molekula, od malih molekula u samoj čokoladi do znatno većih proteina, koji omogućuju brojne funkcije ljudskog te drugih živih organizama, do DNK koje sadrže naše genetske informacije. 
Kristalografija je rođena 1913. godine određivanjem 3-D strukture natrijevog klorida (soli) od strane dvaju Bragga, oca i sina. Od tada su je kristalografija doživjela svoj  procvat te je nadahnula brojne znanstvene discipline doživjele ali i različite primjene u inženjerstvu, fizici, kemiji, znanosti o Zemlji i biologiji. Koristeći se kristalografijom, možemo odrediti strukture biomolekula, razviti nove lijekove te identificirati i nove tretmane liječenja. Predavanje će se prvenstveno fokusirati na ovom posljednjem, te će biti dan pregled najnovijih dostignuća u području razvoja lijekova, ali i onoga što je moguće očekivati u budućnosti (ako kristalna kugla to dopusti!).

Znanstveni razgovori održat će se u utorak, 20. rujna 2022. na PMF-u, Horvatovac 102a u dvorani A1 s početkom u 13,00 sati.

 

Elspeth Garman je profesorica molekularne biofizike na Sveučilištu Oxford. Svoj radni vijek započela je s 18 godina kao učiteljica volonterka u Swazilandu, Južna Afrika. Nakon diplome iz fizike na Sveučilištu Durham u Velikoj Britaniji, svoje doktorsko istraživanje provela je iz eksperimentalne fizike na Oxfordu. Nakon 7 godina rada kao voditeljica istraživanja i mentorice u području nuklearne fizike, promijenila je područje istraživanja te se dalje bavi istraživanjima u području  kristalografije proteina. Njezin glavni istraživački interes je unaprijeđenje metoda u strukturnoj biologiji, posebno u identifikaciji metala u proteinima korištenjem emisije rendgenskih zraka (PIXE), optimizaciji hlađenja kristala i razumijevanju učinaka oštećenja rendgenskim zračenjem, kao i pronalaženju metoda za ublažavanje oštećenja. 
Njezina je grupa napisala i izdala softverske programe RADDOSE-3D, RABDAM (dio paketa CCP4) i RIDL. Autorica je više od 180 recenziranih publikacija. Bila je predsjednica Britanske kristalografske udruge od 2009. do 2012. godine i direktorica Life Sciences Interface, a zatim Centara za doktorsku izobrazbu Systems Biology EPSRC na Oxfordu od 2009. do 2014. godine. 2016. godine dobila je nagradu Fankuchen Američke kristalografske udruge, bila je dobitnik nagrade Sosei Heptares Britanskog biofizičkog društva 2018. i dobitnica nagrade Max Perutz Europske udruge za kristalografiju 2019. godine. 
U posljednjih 30 godina profesorica Garman je izrazito uživala u susretima s mnogim mladim istraživačima na konferencijama te je predavala na više od 100 kristalografskih škola diljem svijeta.

 

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2373568