Događanja na PMF-u

22.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1

Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Poziv studentima za sudjelovanjem na...

Studentska udruga BEST Zagreb poziva studente da sudjeluju na projektu Local Educational Involvement koji će se održati 12. travnja 2024. u Kino forumu SD-a Stjepan Radić.

Prijaviti se mogu svi studenti s interesom, a za sudjelovanje na projektu potrebno je ispuniti prijavu na poveznici.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenik Kemijskog odsjeka Branimir Bertoša i donedavna znanstvenica Kemijskog odsjeka Sanja Škulj u suradnji sa suradnicima sa Sveučilišta u Nottinghamu (Rebecca J. Lever, Emily Simmons, Rebecca Gamble-Milner, Ryan J. Buckley, Catherine Harrison, Ashley J. Parkes, Laura Mitchell, Jacob A. Gausden, Edward L. Bolt i Thorsten Allers) objavili su znanstveni rad Archaeal Hel308 suppresses recombination through a catalytic switch that controls DNA annealing u vrhunskom časopisu Nucleic Acid Research (IF = 19,160).

Helikaze Hle308 izuzetno su važne za stabilnost genoma kod arheja. Njihov mehanizam dosad je poprilično istražen. Međutim, recentni eksperimentalni rezultati suradnika na Sveučilištu u Nottinghamu iznenađujuće su pokazali da točkasta mutacija samo jedne aminokiseline rezultira helikaznom hiperaktivnošću helikaze Hle308. Simulacije molekulske dinamike provedene na Kemijskom odsjeku PMF-a omogućile su objašnjenje molekulske osnove eksperimentalno opažene helikazne hiperaktivnosti uslijed točkaste mutacije Phe295Ala. Naime, helikazna aktivnost započinje smještanjem DNA između dvije domene helikaze Hle308 za što je neophodno pucanje mreže π-π interakcija koja povezuje te dvije domene. U slučaju Phe295Ala mutanta, navedena mreža π-π interakcija ne može se uspostaviti i helikaza je stalno u „otvorenoj“ konformaciji koja omogućava neometano vezanje DNA te, posljedično, helikaznu hiperaktivnost. Navedeni rezultati potvrđeni su računalno i eksperimentalno.

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2357728