Događanja na PMF-u

22.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1

Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Poziv studentima za sudjelovanjem na...

Studentska udruga BEST Zagreb poziva studente da sudjeluju na projektu Local Educational Involvement koji će se održati 12. travnja 2024. u Kino forumu SD-a Stjepan Radić.

Prijaviti se mogu svi studenti s interesom, a za sudjelovanje na projektu potrebno je ispuniti prijavu na poveznici.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u prestižnom...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Alojzije Brkić, Vladimir Zanki, Željka Car, Vesna Petrović Peroković, Aleksandra Maršavelski i Ita Gruić Sovulj u suradnji s Jagodom Jablonskom s Weizmann Institute of Science, Rehovot, Izrael, te Marcom Leibundgutom i Nenadom Banom s ETH, Zürich, Švicarska, objavili su rad Antibiotic hyper-resistance in a class I aminoacyl-tRNA synthetase with altered active site signature motif u prestiženom časopisu Nature Communications (IF: 16.6).

Aminoacil-tRNA-sintetaze su ključni enzimi prijenosa genetičke informacije koji povezuju pripadan par aminokiseline i tRNA u procesu biosinteze proteina. Dijele se u dva evolucijski neovisna razreda, I i II. Katalitičke domene pripadnika istog razreda posjeduju izuzetno visoko očuvane katalitičke motive koji klasificiraju navedene domene.

Izoleucil-tRNA-sintetaza (IleRS) je enzim razreda I koji kontrolira ugradnju izoleucina u proteine. Postoje dva tipa IleRS kod bakterija; IleRS1 inhibiran je prirodnim antibiotikom mupirocinom, dok je za inhibiciju enzima IleRS2 potrebna minimalno 1000-puta veća koncentracija mupirocina u odnosu na tip 1. Iz navedenog razloga, posjedovanje gena koji kodira IleRS2 donosi bakteriji rezistenciju na mupirocin i neki patološki mikroorganizmi, poput meticilin-rezistentnog Staphylococcus aureus, postižu mupirocinsku rezistenciju zaprimajući gen za IleRS2 na plazmidu.

U sklopu ovog rada otkriveno je da u prirodi, uz kanonske IleRS2, postoje IleRS2 koje imaju promijenjen ključni katalitički motiv (HIGH; histidil-izoleucil-glicil-histidin) karakterističan za sve aminoacil-tRNA-sintetaze razreda I. Promjena tog motiva nije bila do sada uočena, a budući da motiv predstavlja srž očuvanog katalitičkog mjesta nije se ni smatrala prihvatljivom. Naši rezultati su pokazali da promjena motiva HIGH kod IleRS2 doprinosi hiper-rezistenciji na mupirocin, iznenađujuće, bez smanjenja katalitičke efikasnosti enzima. Posve suprotno, kada smo metodama genetičkog inženjerstva promijenjeni motiv uveli u IleRS1, dobili smo inaktivan enzim.

Riješene kristalne strukture IleRS1 i IleRS2, s i bez promijenjenih motiva, ukazale su na elegantan mehanizam funkcionalne zamjene motiva HIGH koja je moguća samo u IleRS2. Riješene strukture navedenih proteina s antibiotikom mupirocinom omogućile su uvid u mehanizam hiper-rezistencije.

Istraživanje je pokazalo da i najočuvaniji dio enzima, poput srži katalitičkog mjesta, može podleći evolucijskoj doradi uslijed selekcijskog pritiska. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta “Investigation of substrate and editing specificity in tRNA synthetases and the mechanism of antibiotic action” (voditelji I. Gruić Sovulj i N. Ban) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost i Švicarske zaklade za znanost unutar Hrvatsko-švicarskog istraživačkog programa (CSRP).

Autor: Adriana Kenđel
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2357746