Događanja na PMF-u

22.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica P1
23.
travnja
10:00-11:00,
Kemijski odsjek, predavaonica ZOAKS (023)
24.
travnja
13:00-15:00,
Kemijski odsjek, predavaonica A2

Opće obavijesti

Odobren projekt Enzimsko inženjerstvo...

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski za Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Poziv na prijave za 8. Simpozij...

Ovim putem pozivamo sve doktorande da se prijave na 8. Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (8. SSDS). Simpozij će se održati od 26. do 27. travnja 2024. godine na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Horvatovac 102a).

Registracije su službeno otvorene, a rok za prijavu sažetaka je 16. veljače 2024. godine, putem službene web stranice Simpozija. Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.

Detalje u vezi Simpozija možete naći ovdje.

Autor: Aleksandra Maršavelski

OBAVIJESTI ZA STUDENTE

Poziv studentima za sudjelovanjem na...

Studentska udruga BEST Zagreb poziva studente da sudjeluju na projektu Local Educational Involvement koji će se održati 12. travnja 2024. u Kino forumu SD-a Stjepan Radić.

Prijaviti se mogu svi studenti s interesom, a za sudjelovanje na projektu potrebno je ispuniti prijavu na poveznici.

Autor: Aleksandra Maršavelski

Poštovani i dragi studenti,

uskoro počinje nova, 2023./2024., akademska godina. U tijeku je usklađivanje sveučilišnih i fakultetskih pravila studiranja s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te novim Statutom Sveučilišta u Zagrebu. PMF će u ovom prijelaznom razdoblju, koliko god to bude dopušteno i moguće, primjenjivati pravila povoljnija za studente.


Svi studenti i dalje imaju obvezu završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija.

Važno je napomenuti da prema novim pravilima studenti ne gube pravo studiranja na studiju ako u prethodne dvije akademske godine nisu stekli najmanje 35 ECTS-a. To znači da takvi studenti mogu upisati novu akademsku godinu (ako time ne bi prekoračili dvostruko trajanje studija).

Studentima će biti omogućeno više od dva puta upisati isti kolegij.

Studenti će moći polagati kolegije iz ljetnog semestra za koje su ostvarili uvjete i u zimskom semestru akad. god. 2023./2024. Bez obzira koliko je puta do sada student izašao na ispit iz nekog kolegija za koji je ostvario uvjete, on može izaći na ispit u svakom ispitnom terminu do uključivo veljače 2024. 

Ponovno napominjemo da broj izlazaka na ispit iz pojedinog kolegija više nije eliminatoran, tj. u tom slučaju studenti ne gube pravo studiranja.

Studenti u redovitom statusu, koji su u prvu godinu studija prvi put upisani u akademskoj godini 2023./2024., imat će pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu.

Molimo studente da i dalje prate objave na mrežnoj stranici na kojoj ćemo objavljivati sve važne novine.

Autor: Adriana Kenđel

Objavljen znanstveni rad u časopisu...

Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ozana Mišura, Ivan Kodrin, Mladen Borovina, Mateja Pisačić i Marijana Đaković, u suradnji sa znanstvenicima s Kansas State University, Manhattan, USA (Viraj De Silva i Christer B. Aakeröy) objavili su rezultate svojih istraživanja u renomiranom časopisu Američkog kemijskog društva, Crystal Growth & Design (IF = 4,010) pod nazivom Exploring the Co-Crystallization Landscape of One-Dimensional Coordination Polymers Using a Molecular Electrostatic Potential-Driven Approach.

U radu je istražena mogućnost predvidive sinteze kokristala jednodimenzijskih koordinacijskih polimera s organskim koformerima odabranim na temelju računatih molekulskih elektrostatskih potencijala (MEP). Sposobnost jednodimenzijskih koordinacijskih polimera da tvore dvokomponentne materijale ispitana je mehanokemijski. Uspješnost kokristalizacije potvrđena je strukturnim istraživanjima, a dobiveni rezultati racionalizirani su teorijskim pristupom – mapiranjem elektrostatskog potencijala na plohu ukupne elektronske gustoće molekula polaznih komponenti te usporedbom energija interakcija parova točaka na površini molekula (engl. surface site interaction point pairing energies). Ovim sveobuhvatnim pristupom ustanovljeni su specifični strukturni i elektrostatski zahtjevi koje koformeri moraju ispunjavati da bi bili klasificirani kao obećavajući kandidati za pripravu dvokomponentnih sustava temeljenih na jednodimenzijskim koordinacijskim polimerima. U nedavno objavljenom istraživanju povećanja mehanički potaknute elastične savitljivosti kristala ustanovljeno je da se kokristalizacijskim pristupom može poboljšati elastična savitljivosti polaznog koordinacijskog polimera i to ciljanim ojačavanjem najslabije strukturne karike (Cryst. Growth Des. 2023, 23, 1318–1322) te su ovim radom dane smjernice odabira kokristalizacijske komponente u tu svrhu. Osim sužavanja eksperimentalnih i sintetskih napora u dobivanju ciljanih kokristala, ovakav pristup omogućuje efikasniji dizajn kristalnih krutina željenih svojstava.

Istraživanje je ostvareno u okviru projekta Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Autor: Aleksandra Maršavelski
Popis obavijesti

Broj posjeta:
2360119