Hrvatski srednjoškolci na Europskoj fizičkoj olimpijadi EuPhO 2026

Na 10. Europskoj fizičkoj olimpijadi EuPhO 2026, održanoj od 12. do 16. lipnja 2026. u Göteborgu u Švedskoj, hrvatski su srednjoškolci osvojili dvije brončane medalje i tri pohvale. Na ovom prestižnom natjecanju iz fizike sudjelovalo je preko 200 učenika iz 41 europske i 7 gostujućih svjetskih zemalja.

Brončane medalje osvojili su Jure Azenić i Matija Jaković, učenici 3. raz. XV. Gimnazije, Zagreb, dok su pohvale osvojili Pavle Žužić, učenik 3. raz. Gimnazije Andrije Mohorovičića, Rijeka, Luka Milani, učenik 2. raz. Gimnazije Andrije Mohorovičića, Rijeka i Tia Pavelić, učenica 2. raz. XV. Gimnazije, Zagreb. Uz samo natjecanje, olimpijada je učenicima bila i prilika za druženje s vršnjacima iz cijele Europe i svijeta kroz zajedničke izlete i aktivnosti.

Natjecatelji su u dva dana rješavali jedan eksperimentalni i tri teorijska zadatka. U eksperimentalnom zadatku učenici su koristili akustični levitator, uređaj koji zvučnim valovima drži kapljice tako da lebde u zraku. Iz tog lebdenja trebalo je odrediti frekvenciju zvuka, gustoću nepoznatog materijala, brzinu isparavanja i površinsku napetost tekućine, pa čak i indeks loma. Drugim riječima, iz jedne kapljice koja lebdi na zvuku napravili su cijeli mali laboratorij.

U prvom teorijskom zadatku natjecatelji su rješavali naizgled jednostavnu igračku, skakača na oprugu, koja krije iznenađujuće složenu fiziku. Trebalo je povezati elastičnu energiju opruge s rotacijom i gibanjem tijela, pronaći kada se skakač odvaja od podloge te numerički riješiti jednadžbu, kako bi se izračunala visina skoka.

U drugom teorijskom zadatku natjecatelji su se suočili s jednim od složenijih problema moderne fizike – procesom magnetiziranja i remagnetiziranja feromagnetskih materijala. Trebalo je analizirati histerezu, odnosno „pamćenje" magnetskog stanja materijala, te izračunati koliko se energije gubi tijekom svakog ciklusa promjene magnetizacije.

U trećem zadatku natjecatelji su istraživali pločicu suhog leda koja klizi po vrućoj podlozi, lebdeći na tankom jastuku vlastitog plina – gotovo bez trenja. Trebalo je spojiti termodinamiku, vođenje topline i strujanje viskoznog fluida da bi se procijenilo koliko daleko pločica otkliže i koja temperatura podloge daje najdalje klizanje.

Zadaci EuPhO-a osmišljeni su tako da budu bliski stvarnim istraživačkim problemima; kratko su postavljeni, ali ostavljaju mnogo prostora za samostalan i kreativan pristup, zbog čega ih je vrlo teško riješiti u cijelosti.

Peteročlanu su ekipu činili učenici koji su se najbolje plasirali na državnom natjecanju iz fizike 2025. i potom ostvarili najviše bodova na pripremama i postupku odabira. Na pripreme i testiranja, održavana od listopada do svibnja na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pozvano je oko 30 učenika, a nakon pet krugova provjera odabrani su najuspješniji. Slijedile su dodatne pripreme na fakultetu, na kojima su uvježbavali ranije olimpijske eksperimentalne zadatke. Naravno, za uspješne rezultate potreban je i dugotrajan samostalan rad i predanost učenika.

Hrvatsku su ekipu na olimpijadi vodili Karla Filipović i Nikola Miše s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izbor, pripremu i sudjelovanje hrvatske ekipe organizira Prirodoslovno-matematički fakultet.

Sudjelovanje hrvatske ekipe na Europskoj fizičkoj olimpijadi financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, a hrvatski učenici na ovoj olimpijadi nastupaju neprekidno od 2017. kada je i po prvi puta organizirana.