O B A V I J E S T
MARIJANA BORAS
održat će znanstveni kolokvij (doktorski seminar) iz Geofizike pod naslovom
Ekstremni toplinski i sušni uvjeti u Hrvatskoj i njihov utjecaj na klimatska obilježja urbanih sredina
Urbane sredine najnaseljenija su područja na svijetu, a prema izvješćima UN-a se procjenjuje da otprilike polovica svjetskog stanovništva živi u gradovima te da će se trend porasta gradskog stanovništva nastaviti u budućnosti. Klimatska obilježja urbanih područja su izmijenjena prvenstveno jer je na izvorno prirodnim površinama došlo to prenamjene zemljišnog pokrova/korištenja zemljišta (engl. Land Use/Land Cover, LULC). Uslijed tih promjena i antropogenih aktivnosti javlja se dodatno zagrijavanje naseljenih područja. Osim toga, na zagrijavanje urbanih sredina djeluju i klimatske promjene, koje uz porast temperature uzrokuju sve učestalije vremenske ekstreme, primjerice, toplinske valove, suše, poplave, oluje, itd. Meteorološki ekstremi se nerijetko javljaju istovremeno ili uzastopno što povećava njihove negativne učinke i posljedice.
U ovom istraživanju ispitana su prostorno-vremenska obilježja združenih sušno-toplih (engl. dry and hot, DH) ekstremnih događaja (učestalost, duljina trajanja, intenzitet i drugi) te utjecaji procesa velike skale (NAO, EA i drugi) na njihovu pojavu. Analizirani su podaci s glavnih meteoroloških postaja u Hrvatskoj koje su razvrstane u sljedeće kategorije: planinske, kontinentalne i primorske postaje. Rezultati pokazuju kako su u recentnom razdoblju združeni DH ekstremi na svim postajama učestaliji i intenzivniji, što je uglavnom posljedica porasta temperature jer se ne opaža promjena u duljini njihovog trajanja. Analiza trendova percentila maksimalne dnevne temperature za sve postaje pokazuje pomak distribucije temperature prema višim vrijednostima pri čemu viši percentili imaju veće trendove. Nadalje, uočena je određena pravilnost ovih promjena ovisno o geografskom položaju postaja. Ne pokazuje se značajna korelacija između NAO-a i pojave združenih DH ekstrema, dok je koreliranost velika s EA-om u ljetnoj sezoni. Analiza utjecaja prethodnih sezona nije ukazala na značajniji utjecaj na prediktabilnost DH ekstrema.
Kao poseban slučaj toplinskih uvjeta u izgrađenom okolišu, analizirano je urbano toplinsko opterećenje (UTO) grada Dubrovnika u recentnoj, hipotetskoj ekstremnoj i budućoj klimi modeliranjem UTO-a modelom MUKLIMO_3. UTO je iskazan različitim klimatskim indeksima koji su definirani prekoračenjem određenih pragova za maksimalnu i minimalnu dnevnu temperaturu. Pokazuje se da je UTO veći u ekstremnoj i budućoj klimi u odnosu na recentnu te da se u budućnosti mogu očekivati još topliji uvjeti od onih u hipotetskoj ekstremnoj klimi. Analizirana je i učinkovitost odabranih mjera za ublažavanje toplinskog opterećenja u različitim klimatskim uvjetima. Te su mjere polučile određeno smanjenje UTO-a u svim klimatskim uvjetima, međutim, ono je relativno slabo i lokalnog karaktera te stoga nedovoljno za ublažavanje učinka globalnog zatopljenja. Stoga se može očekivati da će buduće klimatske promjene koje nesumnjivo uzrokuju sve jače zagrijavanje cijele Zemlje, a posebno Mediterana koji je prepoznat kao 'vruća točka’, pojačati klimatsku ranjivost tog područja.
Seminar će se održati u ponedjeljak, 1. rujna 2025. godine u 14:30 sati u predavaonici P2 Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, modul Geofizika, da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.
Voditeljica smjera:
Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, v. r.
Pristupačnost
