Konferencija Ljepota u znanosti: što fascinira hrvatske znanstvenike?

Na konferenciji predavanja su održali 8 hrvatskih znanstvenika, iz područja matematike, medicinske biologije, astro i geofizike, kao i kemije i biokemije, a prisustvovalo je preko 130 studenata i učenika srednjih škola. Osim vlastitih područja rada, svaki od predavača osvrnuo se i na osobni akademski i karijerni put, kako i zašto su postali znanstvenici. Uvodnim riječima dekana, profesora dr. sc. Mirka Planinića i nacionalnog dopredsjednika HAZ-a Berislava Žužića, službeno je započeta konferencija.

Prvim predavanjem izv. prof. dr. sc. Nina Kamčev pokazala nam je kako i situacije koje mi smatramo slučajnim imaju statističku podlogu, a pitanja koju su bila postavljena izv. prof. dr. sc. Kamčev odnosila su se na slučajne brojeve, no i razloge njenog povratka u Hrvatsku te nastavka građenja karijere upravo ovdje.

Predavanjem prof. dr. sc. Siniše Slijepčevića pokazano nam je kako ne možemo vjerovati umjetnoj inteligeniciji prilikom provjere podataka, te prednosti aktivnog uključivanja interdisciplinarnog pristupa koristeći matematiku, umjetnu inteligenciju i znanje samog područja kojim se bavimo kako bi maksimizirali efikasnost našeg istraživanja i rada. Uslijedila su pitanja oko ispravnog korištenja AI-a, kao i njegovog viđenja budućnosti.

Dr. med. Petar Brlek pokazao nam je na koji način genetsko sekvenciranje može pomoći prilikom preliminarne dijagnostike, a pitanja su bila mnoga, od budućnosti personalizirane medicine, iskorištavanja ljudskog genoma u negativne svrhe, samog mehanizma sekvencioniranja kao i razvoja personaliziranih cijepiva protiv tumora.

Završnim predavanjem prvog dana, prof. dr. sc. Nives Pećina-Šlaus objasnila nam je signalne puteve Wnt, tumore na mozgu te izazove s kojima se susreću znanstvenici u otkrivanju novih terapijskih ciljeva. Također je kroz Q&A sekciju naglasila važnost znanosti u Hrvatskoj i vlastiti put, koji kako kaže, nije bio u potpunosti planiran.

Drugi dan konferencije čekala su nas iduća četiri zanimljiva predavanja. Prvim predavanjem 06. prosinca nasl. izv. prof. dr. sc. Vibora Jelića pogledali smo prema zvijezdama i kozmičkoj zori. Naše sudionike zanimali su odgovori na pitanja poput gdje je kraj jedne, a početak druge galaksije, utjecaj širenja svemira na svakodnevni život, buduća otkrića u fizici koja najviše vesele našeg predavača te povezanost hrvatske akademske zajednice sa svjetskom.

Predavanjem dr. sc. Gregora Talajića istaknuta je važnost prirode u sintezi i primjeni prirodnih spojeva u farmakološke svrhe. Pričalo se o važnosti interdisciplinarnosti prilikom budućih otkrića, mehanizmima spajanja sinteze nama važnih molekula, budućnosti antibiotika i bakterijskoj rezistenciji, efikasnijoj sintezi lijekova, konkretnije morfija, te ulozi malih laboratorija baš poput onog iz kojeg nam dolazi i dr.sc. Talajić.

Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić povezala nam je otapanje artičkog leda i uzročnike zagrijavanja naših gradova. Stavivši naglasak na klimatske promjene koje se događaju, usporedila je utjecaj urbanizacije i globalnog zatopljenja koji je šokirao sve prisutne. Naše sudionike zanimalo je kako će se, te kako se već sada države pripremaju za neosporive posljedice promjene u klimi, što možemo osobno poduzeti te kako se ona, kao znanstvenica, nosi sa skepticima. Komentirala se i važnost ovakvih predavanja tijekom cijelog školovanja, počevši od najranijih dana.

Završnim predavanjem dr. sc. Marko Košićek približio nam je složenost istraživanja Alzheimerove bolesti i biokemijske metode istraživanja mozga, a osvrnuo se i na svoj šarolik karijerni put, od znanstvenika, popularizatora znanosti, TV voditelja i savjetnika ministrice Odgoja i obrazovanja. Pitanja su bila mnoga, od iskorijenjenja neurodegenerativnih bolesti, svakodnevnog ponašanja koje nas može zaštiti, povezanosti politike društva i znanosti te savjeta oko osobne karijerne fleksibilnosti.

Sudionike oba dana dočekali su i pokloni sponzora koji su prepoznali važnost znanosti u Hrvatskoj, Ernst & Younga, Atlantic grupe, Školske knjige, Matice hrvatske ogranka Karlovac, Tehničkog muzeja Nikola Tesla te Muzeja iluzija.

Studenti i učenici imali su više nego pozitivne povratne informacije, a osim toga mnogi su dali su priliku i svojim netipičnim područjima, zavirivši u ljepotu i u njima ne primarne znanosti te se inspirirali u kontekstu vlastitog akademskog i karijernog puta. Pitanja je bilo više od predviđenog vremena, a pristizali su i upiti o održavanju Ljepote u znanost i u idućoj akademskoj godini! HAZ PMF želi zahvaliti svima koji su obogatili ovaj projekt, a posebno organizatorima, studentima Molekularne biologije i Kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu: Lovri Božiću, Margiti Fazinić, Roku Jelašu, Borni Matiću, Niki Miličević, Lei Orlić i voditeljici projekta Steli Tonner, kao i na pomoći oko vizuala Lani Koroliji, Kalisti Kristić te fotografu Tomislavu Mikiću.