Dr. sc. Andrea Usenik s Kemijskog odsjeka PMF-a dobitnica je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2025. godinu za rad „Intrinsic fluorescence of calixarenes: the origin and applications“ iz područja prirodnih znanosti, polja kemije. Nagrađeni rad objavljen je u časopisu Analytica Chimica Acta, a uz Andreu suautori su Vladislav Tomišić i Nikola Cindro, znanstvenici Kemijskog odsjeka, Luka Klemen, student diplomskog studija Kemija na Kemijskom odsjeku, dok su ostali koautori znanstvenici Instituta Ruđer Bošković.
PREDAVANJE „IZRADA ZAVRŠNOG RADA“ održat će se u četvrtak, 19. ožujka 2026. u 13:00 sati u predavaonici A1.
Predavanje je obavezno za sve studente koji upisuju kolegij Završni ispit u ak. god. 2025./2026.
Upisi u ljetni semestar akademske godine 2025./2026. za sve studente prijediplomskog i diplomskih studija pri Kemijskom odsjeku PMF-a provodit će se od 16. veljače do 1. ožujka 2026.
Više informacija možete doznati klikom na pročitaj više.
Sveučilište u Zagrebu objavljuje natječaje za mobilnost studenata u akademskoj godini 2026./2027. u okviru bilateralne međusveučilišne razmjene.
Natječaji za dodjelu stipendija iz sveučilišnih sredstava redovnim studentima Sveučilišta u Zagrebu za jednosemestralnu studentsku razmjenu u semestrima partnerskih sveučilišta za ak. god. 2026./27.
Detalji natječaja dostupni su na našim mrežnim stranicama na poveznici.
Otvorene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Simpozij će se održati 24. i 25. travnja 2026. godine na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Bijenička cesta 32).
Produljene su prijave za jubilarni 10. Simpozij doktorskih studija PMF-a!
Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija.
Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije.
Za više informacija o prijavama i programu 10. Simpozija pratite naš web (PhD Student Symposium) te društvene mreže Instagram (@phdsspmf) i Facebook (Faculty of Science PhD Student Symposium).
Za dodatna pitanja javite se na: phdss@pmf.hr
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Ozana Mišura, Ivan Kodrin, Mladen Borovina, Mateja Pisačić i Marijana Đaković, u suradnji sa znanstvenicima s Kansas State University, Manhattan, USA (Viraj De Silva i Christer B. Aakeröy) objavili su rezultate svojih istraživanja u renomiranom časopisu Američkog kemijskog društva, Crystal Growth & Design (IF = 4,010) pod nazivom Exploring the Co-Crystallization Landscape of One-Dimensional Coordination Polymers Using a Molecular Electrostatic Potential-Driven Approach.
U radu je istražena mogućnost predvidive sinteze kokristala jednodimenzijskih koordinacijskih polimera s organskim koformerima odabranim na temelju računatih molekulskih elektrostatskih potencijala (MEP). Sposobnost jednodimenzijskih koordinacijskih polimera da tvore dvokomponentne materijale ispitana je mehanokemijski. Uspješnost kokristalizacije potvrđena je strukturnim istraživanjima, a dobiveni rezultati racionalizirani su teorijskim pristupom – mapiranjem elektrostatskog potencijala na plohu ukupne elektronske gustoće molekula polaznih komponenti te usporedbom energija interakcija parova točaka na površini molekula (engl. surface site interaction point pairing energies). Ovim sveobuhvatnim pristupom ustanovljeni su specifični strukturni i elektrostatski zahtjevi koje koformeri moraju ispunjavati da bi bili klasificirani kao obećavajući kandidati za pripravu dvokomponentnih sustava temeljenih na jednodimenzijskim koordinacijskim polimerima. U nedavno objavljenom istraživanju povećanja mehanički potaknute elastične savitljivosti kristala ustanovljeno je da se kokristalizacijskim pristupom može poboljšati elastična savitljivosti polaznog koordinacijskog polimera i to ciljanim ojačavanjem najslabije strukturne karike (Cryst. Growth Des. 2023, 23, 1318–1322) te su ovim radom dane smjernice odabira kokristalizacijske komponente u tu svrhu. Osim sužavanja eksperimentalnih i sintetskih napora u dobivanju ciljanih kokristala, ovakav pristup omogućuje efikasniji dizajn kristalnih krutina željenih svojstava.
Istraživanje je ostvareno u okviru projekta „Od oblika do funkcije: Fleksibilni kristalni materijali s kontroliranim mehaničkim odzivom (FlexibleCrystals, IP-2019-04-1242)“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.