Pristupačnost
Matej Kožić, zaposlenik Kemijskog odsjeka PMF-a, nagrađen je jednom od dvije nagrade za najbolje usmeno priopćenje na Prvom Skup Mladih Biofizičara koji se održao 14. 11. 2025. na institutu Ruđer Bošković u organizaciji Hrvatskog Biofizičkog Društva. U sklopu usmenog izlaganja, Matej Kožić predstavio je rezultate svog istraživanja koje provodi pod mentorstvom profesora Branimira Bertoše u sklopu Horizon projekta MI-DNA DISC (Grant Agreement 101115215). Fokus predstavljenih istraživanja jest na razvoju biblioteke oligonukleotida u svrhu dugotrajne pohrane podataka.
U razdoblju od ponedjeljka, 27. listopada do srijede, 29. listopada 2025. godine održan je na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Koordinacijski sastanak (Short-term Network Meeting) CEEPUS mreže HR-1108-09-2526 Colloids and nanomaterials in education and research na kojem je sudjelovalo 12 koordinatora iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Moldove, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Hrvatske.
Na Eberhard Karls University of Tübingen, u grupi prof. Mačeka, dostupno je radno mjesto doktoranda u području analitičke biokemije i shotgun proteomike. Više informacija dostupno je u pratećem dokumentu.
30. listopada 2025. u 15,00 sati na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima ostalih godina studija za akademsku godinu 2025./2026.
Rok za predaju prijava je 28. studenoga 2025. do 15,00 sati.
Za provedbu natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na poveznici
https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2025-2026/212001
Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir.
Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore:
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Valentina Ević, Marko Močibob, Ita Gruić Sovulj, Ivana Kekez i Jasmina Rokov Plavec u suradnji s nedavno umirovljenom profesoricom Dubravkom Matković-Čalogović, donedavnim znanstvenikom Kemijskog odsjeka Mario Kekezom, bivšom studenticom Kemijskog odsjeka Ružicom Šoić, te suradnicima Josefom Houserom i Michaelom Wimmerovoj sa institucije Central European Institute of Technology, Brno, Češka objavili su znanstveni rad Evolutionarily conserved cysteines in plant cytosolic seryl-tRNA synthetase are important for its resistance to oxidation u uglednom znanstvenom časopisu FEBS Letters (IF 3,5).
Seril-tRNA sintetaza (SerRS) esencijalni je enzim koji kovalentno povezuje serin i tRNASer, pripremajući tako supstrat za ribosom tijekom translacije. U kristalnoj strukturi citosolne SerRS iz biljke Arabidopsis thaliana uočena je disulfidna veza u svakom monomeru između cisteina Cys213 i Cys244, što je bilo neočekivano s obzirom da, općenito, citosolni proteini nemaju disulfidne veze zbog redukcijske prirode citosola. Cisteini uključeni u disulfidnu vezu evolucijski su očuvani u svim citosolnim SerRS iz zelenih biljaka, uključujući jednostanične zelene alge, što ukazuje na njihovu biološku važnost. Dizajnirane su mutirane inačice proteina (C213S, C244S i C213S/C244S) te je uspoređena njihova toplinska stabilnost, aktivnost i struktura s proteinom divljeg tipa. Uočeno je da su oba cisteina važna za stabilnost SerRS, ali sa suprotnim učincima. Identificirane su strukturne značajke proteinskog mikrookoliša, koje utječu na reaktivnost Cys213 i Cys244 te potiču stvaranje disulfidne veze u oksidacijskim uvjetima. U prisutnosti oksidirajućeg reagensa H2O2, aminoacilacijska aktivnost proteina divljeg tipa nije bila smanjena, dok je aktivnost mutiranih inačica bila ozbiljno narušena. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je disulfidna veza u biljnoj SerRS važna za otpornost proteina na oksidaciju, što može biti korisno tijekom translacije u stanju oksidacijskog stresa u biljkama. Istraživanje je provedeno u sklopu projekata “Aminoacil-tRNA-sintetaze kao čuvari standardnog genetičkog koda“ (IP-2016-06-6272, voditeljica I. Gruić Sovulj) i “Esencijalni metalni ioni u proteinima iz Heliobacter pylori i modelnim spojevima - struktura i funkcija/svojstvo“ (IP-2014-09-4274, voditeljica D. Matković-Čalogović) financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost. Financiranje doktorandice Valentine Ević omogućeno je u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti (DOK-09-2018)“ Hrvatske zaklade za znanost.