Pristupačnost
Pozivamo vas na tradicionalno Božićno predavanje Kemijskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Ovogodišnje predavanje održat će prof. dr. sc. Vladimir Stilinović na temu:
Alan Lindsay Mackay – zadnji veliki generalist strukturne kemije
Prije predavanja bit će dodijeljene Godišnje nagrade za izvrsnost u publiciranju te Godišnja nagrada za znanstvenu produktivnost, a nakon predavanja pozivamo vas na domjenak.
Radujemo se vašem dolasku i ugodnom druženju u blagdanskom ozračju!
Pozivamo vas na tradicionalno Božićno predavanje Kemijskog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Ovogodišnje predavanje održat će prof. dr. sc. Vladimir Stilinović na temu:
Alan Lindsay Mackay – zadnji veliki generalist strukturne kemije
Prije predavanja bit će dodijeljene Godišnje nagrade za izvrsnost u publiciranju te Godišnja nagrada za znanstvenu produktivnost, a nakon predavanja pozivamo vas na domjenak.
Radujemo se vašem dolasku i ugodnom druženju u blagdanskom ozračju!
Godine 2011. Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je Danu Shechtmanu za otkriće kvazikristalâ.1 Nagradu je primio gotovo puna tri desetljeća nakon otkrića brzo kaljene slitine aluminija i mangana legure čiji su kristaliti difraktirali ekentronski snop dajući difrakcijske slike kristalografski 'zabranjene' simetrije desetog reda – simetrije koja je nemoguća u (trodimenzijskim) periodičnim strukturama.2 To je otkriće bilo toliko šokantno da je Shechtmanu trebalo gotovo dvije godine da konačno uspije objaviti rad o njemu i više od desetljeća da najglasniji kritičari zamuknu, bilo jer su napokon bili uvjereni sve većom količinom dokazâ o stvarnosti postojanja aperiodičnih kristala, bilo preminuvši. Shechtmanovo otkriće kvazikristala, kao i njihov opis kao kvaziperiodičnih struktura, dovelo je do značajne promjene u onome što se smatralo 'kristalom' (uključujući promjenu IUCr-ove definicije pojma 'kristal' 1992. godine3), te se često opisuje kao (možda čak i najveća) promjena paradigme u kristalografiji. Međutim, dok je većina kristalografskog svijeta „bila potpuno nespremna za otkriće Dana Shechtmana da takve aperiodične zvijeri zapravo mogu postojati i u čvrstom agregacijskom stanju“,4 nekm je kristalografima 'paradigma bila promijenjena' davno prije. U lipnju 1975., na konferenciji Jugoslavenskog centra za kristalografiju, Alan Lindsay Mackay održao je predavanje pod naslovom „Generalised Crystallography“5 u kojem je pozvao kristalografe da se ne koncentriraju isključivo na periodične strukture, već da se usmjere na istraživanje i razumijevanje svih oblika organizirane materije, bez obzira na njezinu periodičnost. Nadalje, izričito je spomenuo mogućnost da organizirana materija usvoji (aperiodičnu) konfiguraciju koja pokazuje petostruku simetriju. Rad temeljen na ovom predavanju objavljen je kao dio Zbornika radova Jugoslavenskog centra za kristalografiju, što ga čini prvim objavljenim radom koji je najavio mogućnost simetrije petog reda u strukturi krutina. Time Mackayev interes za tu temu nije okončao – saznavši za dva kvaziperiodična popločavanja ravnine koje je razvio Roger Penrose, pokazao je da kvaziperiodični uzorak ima diskretni difrakcijski uzorak, a u slučaju Penroseovog popločavanja (koje može imati egzaktnu, a u prosjeku ima približnu simetriju petog reda), difrakcijski uzorak će pokazivati simetriju desetog reda. Stoga je Mackay prilično točno predvidio ne samo postojanje, već i strukturu kvazikristala (kako ih danas razumijemo) znatno prije njihovog otkrića.
Allan Mackay preminuo je u veljači ove godine u dobi od 98 godina. Ovo predavanje bit će posvećeno sjećanju na jednoga od najoriginalnijih znanstvenika koji su e bavili proučavanjem čvrstog stanja u XX. stoljeću.
Shechtman, D.; Blech, I.; Gratias, D.; Cahn, J.W. (1984). Phys. Rev. Lett. 1984, 53 1951.
Nobel Prize in Chemistry 2011, Prize announcement https://www.nobelprize.org/prizes/chemistry/2011/ prize-announcement/ (accessed May 2025)
U četvrtak, 11. prosinca, dr. sc. Ivana Bačić održat će nam sljedeće predavanje u sklopu Ljubičastog u kemiji.
Kemija igra ključnu ulogu u forenzici jer upravo kemijske analize čine temelj većine postupaka kojima se tragovi zločina pretvaraju u vjerodostojne dokaze. Od analize mikrotragova, rekonstrukcije događaja i identifikacije tvari, pa sve do statističke interpretacije i prezentacije rezultata na sudu, kemičari su ključni sudionici u procesu potrage za istinom.
Predavanje će dati uvid u: izgled stvarnog rada forenzičara analitičke instrumentalne tehnike koje se koriste u kriminalističkim istragama proces pretvaranja malih količina tragova u pouzdan dokazni materijal zamke i izazove interpretacije rezultata.
Ako vas zanima spoj kemije, kriminalistike i znanstvene istrage, pridružite nam se 11. prosinca 2025. u 18:15 sati u predavaonici A1 Kemijskog odsjeka PMF-a i zavirite u fascinantni svijet forenzičke analitike.
Pozivaju se zainteresirani studenti da sudjeluju na Otvorenom danu kemije koji će se održati u sklopu Dana i noći na PMF-u 17. travnja 2026. godine. Prijavu je moguće obaviti preko poveznice.
Za sve dodatne informacije slobodno se javite koordinatoru ovogodišnjeg ODK Igoru Živkoviću na Teams ili e-mail: izivkovic.chem@pmf.hr.
Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu objavilo je natječaj za dodjelu Godišnje nagrade Društva mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2025. godini.
Prijave na natječaj primaju se poštom od 1. prosinca 2025. do 15. siječnja 2026. godine.
Prijave se primaju e-poštom na dsnzagreb1919@gmail.com Naslov: za Godišnju nagradu Društva.
Svi detalji natječaja dostupni su ovdje.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je Javni poziv za dodjelu novčane potpore za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom za ak. god. 2025./2026.
Prijava se podnosi putem mrežne aplikacije, a rok za podnošenje prijave je do petka, 16. siječnja 2026., do 12.00 sati.
Uvjeti ostvarivanja ovoga prava definirani su Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za pokriće dijela troškova prijevoza za studente s invaliditetom (NN 114/23).
Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na službenu elektroničku adresu Ministarstva: prijevoz-potpore@mzom.hr ili na brojeve telefona: 01/4594 142 i 01/4594 150.
Fond Nenada M. Kostića za kemijske znanosti ove godine će po dvadeset i četvrti puta nagraditi diplomce osnovnih i master studija za najbolje završne radove i pohvaliti njihove mentore. Novčane nagrade iznosit će 1.200 i 1.050 EUR.
Znanstvenice Kemijskog odsjeka, Josipa Sarjanović i Jana Pisk, u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković, Martom Razum i Lukom Pavićem, te Bélom Fiser sa Sveučilišta u Lodzu i Sveučilišta u Miskolcu, objavili su rad “Exploring the Gas-Sensing Properties at Room-Temperature and Electrical Behavior of Oxalyl Dihydrazide-Derived Molybdenum Complexes” u časopisu Journal of Materials Chemistry C (IF = 5,2).
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić i znanstvenici sa Sveučilišta u Varšavi, Lavanya Kumar, Sibananda G. Dash, Maura Malinska i Mihails Arhangelskis objavili su rad Experimentally Derived Charge Density of Halogen Bonds to Heavy Pnictogens: Revealing Electronic Structure and Validating Density Functional Theory Approaches u prestižnom časopisu Journal of the American Chemical Society (IF 15,6).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Darko Vušak, Ivana Kekez, Nives Galić i Biserka Prugovečki u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković Dijanom Žilić, Juricom Jurecom i Marijom Mioč te bivšim studentima Davidom Kučerom-Čavarom, Martom Šimunović Letić i Elenom Horvatić objavili su znanstveni rad pod naslovom A Design of Copper(II) Coordination Polymers with L‑Homoserine: Structural, Spectroscopic, and Biological Studies u uglednom časopisu ACS Omega (IF = 4,3).
Znanstvenik Kemijskog odsjeka Dominik Cinčić i bivša znanstvenica Kemijskog odsjeka Katarina Lisac (Institut Ruđer Bošković) u suradnji s Tomislavom Friščićem (Sveučilište Birmingham, UK), Luziom S. Germann i Robertom E. Dinnebierom (Institut Max Planck Institute, Njemačka), Mihailsom Arhangelskisom (Sveučilište u Varšavi, Poljska) i Martinom Etterom (DESY, Njemačka) objavili su rad Mechanochemical Cis/Trans Isomerization of a Metal Centre Involving a Metal-Organic Halogen-Bonded (MOXB) Cocrystal u uglednom časopisu Angewandte Chemie International Edition (IF 16,9).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Edi Topić i Mirta Rubčić u suradnji sa znanstvenicima Fizičkog odsjeka Pavlom Šenjug, Darijom Barišićem i Damirom Pajićem, te Ivorom Lončarićem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating magnetism in layered hybrid halocuprates(II): The role of constituting ions u časopisu Inorganic chemistry communications (IF = 5,4).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Gordan Horvat, Matija Modrušan, Nikola Cindro i Vladislav Tomišić te bivši studenti KO, PMF Tamara Rinkovec i Siniša Tarana, u suradnji s Antonijom Tomić (Institut Ruđer Bošković), Nikolinom Vidović (Fakultet Biotehnologije i razvoja lijekova, Rijeka) i Giovannom Speranzom sa Sveučilišta u Milanu objavili su rad pod naslovom Anion complexes of small Boc-protected lysine cyclopeptides in solution u uglednom časopisu Journal of Molecular Liquids (IF 5,2).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Filip Kučas, Lidija Posavec, Nikola Bedeković, Vinko Nemec i Dominik Cinčić objavili su znanstveni rad pod naslovom “Evaluation of Azobenzene Ethers Carrying a Perhalogenated Moiety as Halogen Bond Donors by Cocrystallization with Nitrogen-Containing Acceptors” u uglednom časopisu Crystal Growth & Design (IF 3,4).
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Marijana Đaković, Mateja Pisačić, Mladen Borovina, Ivan Kodrin, Adriana Kenđel i Tea Frey, objavili su znanstveni rad „Unveiling Structure-Dynamic Processes in Crystals of 1D Cd(II) Coordination Polymers during the Elastic Flexible Events“ u prestižnom časopisu Journal of the American Chemical Society (IF 15,6)
Znanstvenici Kemijskog odsjeka Aleksandra Maršavelski i Tomica Hrenar u suradnji sa znanstvenicima s Technion - Israel Institute of Technology, u Haifi u Izraelu (H. Cai, S. Shulami i A. Fishman) i s Instituta Ruđer Bošković (Z. Štefanić), objavili su znanstveni rad "Allosteric regulation of L-lactate dehydrogenase: Beyond effector-mediated tetramerization" u prestižnom časopisu Protein Science (IF = 5,2).