Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]

Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. http://www.pmf.unizg.hr/_news/81032/Picture%202.png [ ... ]

U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]

U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]

U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]

Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Znanstvenik s Fizičkog odsjeka Petar Marević u suradnji s istraživačima iz Lawrence Livermore National Laboratoryja (SAD) i CEA instituta (Francuska) objavio je rad "Microscopic theory of angular momentum distributions across the full range of fission fragments" u časopisu Physical Review C, kojemu je dodijeljena preporuka urednika (Editors' Suggestion). [ ... ]

Znanstvenici Fizičkog odsjeka Polychronis Koliogiannis Koutmiridis, Tanmoy Ghosh, i Nils Paar, u suradnji sa Esrom Yüksel sa Surrey University, Velika Britanija, objavili su rad “New Insight into Neutron Stars: Dipole Polarizability of Finite Nuclei as a Probe of Neutron Stars” u prestižnom međunarodnom časopisu The Astrophysical Journal Letters (IF 11,7). U članku je pokazano da električna dipolna polarizabilnost atomskih jezgri, precizno izmjerena u laboratorijima, predstavlja ključnu opservablu koja omogućuje pouzdana ograničenja na jednadžbu stanja nuklearne tvari te na polumjere i plimnu deformabilnost neutronskih zvijezda, u skladu s opažanjima pulsara i signalima gravitacijskih valova iz sudara neutronskih zvijezda. Istraživanje je provedeno u okviru HRZZ projekata HRZZ-MOBDOL-12-2023-6026 i HRZZ-IP-2022-10-777, i projekta Znanstvenog centra izvrsnosti QuantiXLie PK.1.1.10.0004. [ ... ]

Znanstvenici Fizičkog odsjeka Pavla Šenjug, Dario Barišić i Damir Pajić u suradnji sa znanstvenicima Kemijskog odsjeka Edijem Topićem i Mirtom Rubčić, te Ivorom Lončarićem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating magnetism in layered hybrid halocuprates(II): The role of constituting ions (https://doi.org/10.1016/j.inoche.2025.115520) u časopisu Inorganic Chemistry Communications (IF = 5,4). U naizgled dvodimenzionalnim sustavima došlo je ustvari do dugodosežnih magnetskih uređenja, bilo feromagnetskog, ili antiferomagnetskog, uz dodatan metamagnetizam, ali i nagnutog antiferomagnetskog, zahvaljujući različitim međudjelovanjima koja su se pojavila, a na koje se utječe izborom halogenog aniona, kako unutar ravnine, tako i među magnetskim ravninama. Ovo multidisciplinarno istraživanje provedeno je unutar HRZZ projekta HOI2DEM (IP-2022-10-6321) i osmišljeno je zajedničkim trudom kemičara i fizičara. [ ... ]

U novom radu objavljenom u Nature Communications (https://www.nature.com/articles/s41467-025-64059-w), izrađenom u suradnji grupa prof. Erica Głowackog sa CEITEC-a u Brnu, Češka te grupe izv.prof. Vedrana Đereka sa Fizičkog odsjeka PMF-a, prvi autor Aleksandar Opančar, doktorand s Fizičkog odsjeka PMF-a pokazuje da temporalna interferencija i izravna stimulacija u kHz području dijele isti biološki mehanizam. Studija pokazuje da pragovi stimulacije i ovisnost o frekvenciji određuju samo signal nosioc, a ne samo modulacijski omotač (beat-frekvencija). Rezultati su potvrđeni eksperimentima na kukcima i na ljudskim senzorimotorim kanalima, što upućuje da se temporalna interferencija provodi putem kHz rektifikacije. Ovaj rad potiče preispitivanje pretpostavki o isključivo AM-mehanizmima i sugerira optimizaciju dizajna stimulacijskih protokola.