PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena. [ ... ]
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. Glavni je rezultat rada nova vrsta optičkog valovoda koja vodi optički vrtlog (eng. vortex) uz dvostruku topološku zaštitu. [ ... ]
Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
5839316

Nature Communications: Otkriće...

U časopisu Nature Communications objavljeno je neočekivano otkriće kvantne kritičnosti u spoju necjelobrojne valencije α-YbAlB4, uzrokovane anizotropnom hibridizacijom. Autori rada su istraživači iz Japana, Njemačke i SAD-a, a među glavnim autorima je izv. prof. dr. sc. M. Grbić.

Ovo otkriće je intrigantno jer se dosad smatralo kako su spojevi necjelobrojne valencije u vidu moderne znanosti nezanimljivi, a s druge strane je fenomen kvantne kritičnosti jedna od najzanimljivijih tema u znanosti zadnjih cca 25 godina.

U spoju α-YbAlB4 ioni Yb imaju necjelobrojnu valenciju +2.75. Spojeve iz te tzv. klase necjelobrojnih valencija obično karakterizira ponašanje tipično za metale; npr. izotropnost, pad otpora s hlađenjem i velika stabilnost kad se primijeni magnetsko polje ili tlak. Tu stabilnost, tipično osiguravaju vodljivi elektroni unutar spoja jer su oni ti koji pokušavaju zasjeniti miješanu valenciju Yb što se odvija na relativno visokim energijama hibridizacije orbitala (u ovom spoju je to na T≈ 200 K). Zbog toga je bilo za očekivati kako će se u standardnim laboratorijskim uvjetima teško postići neka nova svojstva.

Međutim, svojstva spoja α-YbAlB4 se ipak promijene primjenom malog magnetskog polja (manje od  5 T). Koristeći brojne tehnike u ovom radu je pokazano kako vodljivi elektroni hibridiziraju s iterbijevom f-orbitalom vrlo anizotropno, tako da im ostaju "slijepe točke" gdje to uopće ne uspijevaju. Takva kompleksna situacija u α-YbAlB4 omogućava pojavu fenomena kvantne kritičnosti gdje elektroni, uslijed djelovanja kvantnih fluktuacija, počnu zaboravljati svoja svojstva.

Ovo otkriće je novitet jer se dosad smatralo kako su spojevi necjelobrojne valencije u vidu moderne znanosti nezanimljivi, a s druge strane je fenomen kvantne kritičnosti jedna od najzanimljivijih tema u znanosti zadnjih cca 25 godina.

Cijeli članak se može pročitati na linku: https://www.nature.com/articles/s41467-022-29757-9

 

Autor: Mihael Srđan Grbić
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail