PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena. [ ... ]
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. Glavni je rezultat rada nova vrsta optičkog valovoda koja vodi optički vrtlog (eng. vortex) uz dvostruku topološku zaštitu. [ ... ]
Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
5842230

Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley).

Jedna od najvećih nerazriješenih zagonetki elektrodinamike je kvantizacija naboja. Na pitanje zašto naboj dolazi u kvantima nemamo odgovor. U svom je seminalnom radu Dirac 1931. godine pokazao kako bi postojanje magnetskog monopola (magnetskog naboja) razriješilo to pitanje [1]; konkretno, Dirac je pokazao kako interakcija elektrona i magnetskog monopola u kvantnoj mehanici vodi na kvantizaciju produkta magnetskog monopola i električnog naboja. Pregled razvoja ideja nastavno na Diracov rad nalazi se u referenci [2].

U najnovijem radu objavljenom u Laser and Photonics Reviews (Wiley), Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad na temu kvantizacije naboja. Konkretno, formulirali su teoriju klasične elektrodinamike koja dozvoljava samo kvantizirane naboje, a koja daje rješenja identična Maxwellovim jednadžbama. Ključna je razlika što u Maxwellovim jednadžbama naboji i struje mogu biti kontinuirani odnosno naboj nije kvantiziran, dok u teoriji sa Sveučilišta u Zagrebu naboj može biti samo kvantizirani točkasti topološki singularitet (postoji samo pozitivan i negativan naboj iste amplitude ali suprotnog predznaka). Teorija se temelji na Weylovoj jednadžbi u prostoru energije i impulsa, dok se potencijali i polja dobiju kao Berryjeve koneksije i zakrivljenosti (vidi sliku). U toj teoriji, ulogu Gaussovog zakona preuzeo je Chernov teorem iz topologije [4].

Poveznica na rad:

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/lpor.202400217

[1] P. A. M. Dirac, Quantised singularities in the electromagnetic field, Proc. R. Soc. London A133, 60 (1931).

[2] A. S. Goldhaber and W. P. Trower, Resource Letter MM-1: Magnetic monopoles, American Journal of Physics 58, 429 (1990).

[3] B. Golik, D. Jukić, H. Buljan, Theory of classical electrodynamics with topologically quantized singularities as electric charges, Laser and Photonics Reviews (2024).

[4] Shiing-Shen Chern, A Simple Intrinsic Proof of the Gauss-Bonnet Formula for Closed Riemannian Manifolds, The Annals of Mathematics 45, 747 (1944).

 

Slika prikazuje Diracovu ideju za kvantizaciju naboja (a), paralelno sa novom teorijom znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu (b).

 

Autor: Maro Cvitan
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail