Kreiranje znanstveno-popularnih predavanja i radionica iz područja prirodoslovlja

Creating popular science lectures and workshops in the field of natural sciences

Osnovni podaci
Naziv kolegija Kreiranje znanstveno-popularnih predavanja i radionica iz područja prirodoslovlja
Šifra kolegija [šifra]
Nositelji kolegija izv. prof. dr. sc. Đani Škalamera; prof. dr. sc. Tajana Begović
Sastavnica nositelj Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet, Kemijski odsjek
Status kolegija Sveučilišni izborni kolegij
Razina studija prijediplomski, diplomski, integrirani
ECTS bodovi 5
Semestar zimski
Jezik izvođenja hrvatski
Preduvjeti Kolegij mogu upisati studenti koji su na svojim matičnim studijima stekli minimalno 15 ECTS bodova iz područja prirodoslovnih predmeta i matematike.
Kvota 10
Razdoblje izvođenja akademska godina 2026./2027.; nastava od 1. listopada 2026. do 15. siječnja 2027.
Kontakt dskalamera@chem.pmf.hr; tajana.chem@pmf.hr
Opis kolegija

Studenti će se upoznati s postupkom kreiranja znanstveno-popularnih predavanja i radionica koje potiču radoznalost, razvijaju kritičko razmišljanje te doprinose razvoju prirodoslovne pismenosti. Naglasak je na kombinaciji kreativnog dizajna sadržaja, interdisciplinarnog pristupa i praktične provedbe te razvoju komunikacijskih, metodičkih i stručnih kompetencija. Nakon uvodnih predavanja studenti će, uz vodstvo mentora i projektni rad, osmisliti i realizirati predavanje ili radionicu. U izvedbi sudjeluju iskusni nastavnici fizike, kemije i biologije, a pri kraju semestra studenti će imati mogućnost uključivanja u provedbu popularizacijskih aktivnosti.

Pročitaj više …
Ishodi učenja

Nakon položenog kolegija student će moći:

  1. Definirati jasne ciljeve učenja za znanstveno-popularno predavanje ili radionicu, usklađene s temom, publikom i kontekstom.
  2. Odabrati odgovarajuće suvremene nastavne alate (npr. vizualizacije, pokuse, interaktivne elemente) koji podržavaju ključne principe tematske jedinice.
  3. Primijeniti principe znanstveno-popularnog jezika: jasnoća, relevantnost, kontekst te prilagodba složenosti ciljanoj publici.
  4. Osmisliti i provesti aktivnosti koje potiču kritičko razmišljanje (npr. pitanja s višestrukim pristupima, rasprave temeljene na dokazima, analizu pobijanja i podrške teza).
  5. Učinkovito komunicirati znanstvene koncepte na jednostavan, točan i etičan način, uz pravilno navođenje izvora.
  6. Razviti metode evaluacije (kvizovi, reflektirajuća pitanja, otvoreni zadaci, povratne napomene, analiza rezultata pokusa) koje mjere razumijevanje, radoznalost i kritičko mišljenje.
  7. Integrirati elemente prirodnih znanosti, dizajna i komunikacije.
  8. Učinkovito raditi u timu na kreiranju i evaluaciji predavanja i radionica.
Sadržaj kolegija

Predavanja (6 sati, 3 tjedna)

  1. Uvod u znanstveno-popularna predavanja i radionice.
  2. Komunikacijske kompetencije i inkluzivnost.
  3. Praktična provedba, logistika, sigurnost, evaluacija i povratna informacija.

Seminarski rad (12 sati, 6 tjedana)

  1. Definiranje teme i izrada nacrta predavanja/radionice, odabir metoda.
  2. Priprema radionice, planiranje i ispitivanje aktivnosti.
  3. Izrada vizualnih materijala i/ili uputa za radionicu.
  4. Dizajn pitanja i aktivnosti za radoznalost i kritičko razmišljanje.
  5. Izrada plana evaluacije (anketa) i refleksije.

Vježbe (12 sati)

  1. Proba i izvođenje predavanja/radionica uz publiku.
  2. Izvedba radionice/predavanja.
  3. Prikupljanje i analiziranje povratnih informacija (ankete).
  4. Izrada dnevnika i refleksije.
Način izvođenja nastave

Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci, rad u laboratoriju i mentorski rad.

Praćenje i ocjenjivanje

Konačna ocjena formira se vrednovanjem:

Aktivnosti na nastavi: 20 % Izvedba radionice/predavanja: 50 % Izvještaj u obliku dnevnika: 30 %
Literatura
  1. M. Kovačević, T. Dagen, M. Rajter: Komunikacija u znanosti, sveučilišni udžbenik, Školska knjiga, 2025.
  2. N. Raos: Antologija hrvatske popularizacije prirodnih znanosti, In. Tri d.o.o., 2025.
  3. K. Zoller: Ritam uspješne prezentacije, priručnik za učinkovitu komunikaciju i prezentacijske vještine, Školska knjiga, 2025.
  4. M. Sikirica: Zbirka kemijskih pokusa za osnovnu i srednju školu, Školska knjiga, 2012.
  5. E. Vernić, B. Mikuličić: Vježbe iz fizike, priručnik za laboratorijski rad učenika srednjih škola, 2004.
  6. S. Petersen, M. A. Cotter: Challenging Interdisciplinary Science Experiments, Waxmann, Vol. 1 (2013.) i Vol. 2 (2015.).
Kako upisati kolegij

Sveučilišni izborni kolegij nije sastavni dio studijskog programa. Mogu ga upisati studenti svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te studenti na razmjeni.

Upis se obavlja prema proceduri matične sastavnice studenta; za postupak i rokove studenti se obraćaju svojoj studentskoj službi (referadi).