Intenzitet potresa: Najranije određivanje jakosti, odnosno veličine, potresa temeljilo se na osnovi učinka koje je potres imao na objekte na površini te opažanja i doživljaja ljudi – to su ljestvice makroseizmičkog intenziteta potresa.
Magnituda potresa: S pojavom prvih seizmografa moglo se precizno odrediti gibanje tla uzrokovano prolaskom seizmičkih valova. To je omogućilo lociranje potresa – određivanje mjesta i vriemena nastanka (izvor, žarište). Pojavila se potreba i za definiranjem objektivnije mjere jakosti potresa koja bi opisivala proces u samom izvoru, odnosno odražavalo energiju oslobođenu u žarištu, neovisno o naseljenosti područja i udaljenosti od epicentra.
Više o intenzitetu i magnitudi potresa pročitajte u nastavku pod Pročitaj više.
Ako Vas zanima više detalja, možete pročitati ovaj tekst, a ako želite izračunati koliko je jedan potres jači od drugoga, pogledajte ovaj pojednostavljeni izračun.
Odgovore na najčešće postavljena pitanja o potresima pogledajte na poveznici
Answers to frequently asked questions are visible at the following link
Otkako postoji veći broj sofisticiranih seizmoloških istrumenata uz Jadransko more, detektirane su i analizirane serije potresa u njegovom podmorju, unutar Jadranske mikroploče. U nastavku pročitajte o najjačim zabilježenim potresima u Jadranu i tsunamijima nastalim nakon povijesnih potresa.
Hrvoje Tkalčić profesor je na Australskom nacionalnom sveučilištu. Rođeni Bjelovarčanin, odrastao je u Vinkovcima, gdje je pohađao gimnaziju, diplomirao je fiziku-geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te doktorirao geofiziku na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju. Uz vođenje više znanstvenih projekata te ostali rad zapažen u akademskoj zajednici, na facebooku i u hrvatskim medijima napisao je više zanimljivih i poučnih tekstova o potresima. Izbor njegovih tekstova po temama prenosimo uz dozvolu s njegovog facebook profila.
Poveznice na tekstove po temama su u nastavku pod Pročitaj više
Hrvatski geološki institut je na svojim stranicama objavio članak o potresima i geološkoj građi Zagreba, kojem možete pristupiti ovom poveznicom
Poveznica na članak :
Prof. dr. sc. Marijan Herak: "Veliki će se potres dogoditi prije ili kasnije i baš zato trebamo paziti na gradnju", Večernji list, 25.03.2020."
Potresi i seizmička aktivnost šire okolice Zagreba nisu ništa neuobičajeno. Još je Josip Mokrović, poznati hrvatski geofizičar, izračunao da se Zagreb jače ili slabije zatresao čak 661 put od 1502. do 1883. godine. Pregled potresne aktivnosti od, kako smo ga do sada nazivali, velikog zagrebačkog potresa 1880. godine možete pročitati u nastavku u prilogu izv. prof. dr. sc. Snježane Markušić (klikom na "Pročitaj više")
Pristupačnost
