UVOD

Seizmološka služba raspolaže s nekoliko testnih sustava automatske lokacije potresa baziranih na SeisComP3 platformi. Radi se o dobro poznatoj nekomercijalnoj platformi koju dorađuju djelatnici Seizmološke službe i nastoje je maksimalno prilagoditi uvjetima državne mreže seizmoloških postaja, prilagodbama sustava na model strukture Zemlje za naše područje s posebnim naglaskom na pravilno prepoznavanje bliskih potresa. U ovom tekstu ćemo kratko navesti neke rezultate dobivene u ovom kratkom razdoblju (manje od 9 dana) intenzivnih seizmičkih zbivanja na području Petrinje (pregled se bazira isključivo na potresima u radijusu od 22 km oko centra epicentralnog područja).

Dana 28.12.2020. područje Petrinje zadesio je jak potres, magnitude M = 5.0 koji se dogodio u 6 sati i 28 minuta po lokalnom vremenu. Dan kasnije, 29.12.2020. godine u 12 sati i 19 minuta područje Petrinje zadesio je razorni potres magnitude M = 6.2 (u daljnjem tekstu glavni potres). Nakon navedenog razornog potresa uslijedila je serija potresa koju razmatramo u ovom tekstu, s naglaskom na lokacije dobivene sustavom automatskog lociranja potresa koji je baziran na SeisComP3 platformi, a kojeg razvija autor ovog teksta. 

Kako bi sustav automatske lokacije potresa bio uporabljiv za potrebe Seizmološke službe, broj i raspored seizmoloških postaja koje sudjeluju u njegovom radu mora biti takav da kvalitetnim zapisima pokrije kompletan teritorij države/područja kojeg prati. Kako je Republika Hrvatska nepravilnog oblika, potreban je znatno veći broj postaja nego što bi to bilo u slučaju nekog jednostavnijeg geometrijskog oblika. Također, kako bi se također pratila seizmičnost Bosne i Hercegovine koju naša zemlja obuhvaća geografski, a koja utječe i na seizmički hazard Republike Hrvatske, potreban je i znatan broj izuzetno kvalitetnih postaja u seizmološkom smislu. Navedene postaje bi morale imati vrlo nisku razinu seizmičkog šuma, kako bi bile sposobne bilježiti i slabije potrese na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kvalitetna mreža koju spominjemo podrazumijeva mrežu koja bi omogućila zapisivanje i automatsko lociranje velike većine vrlo slabih (M << 1) potresa na teritoriju Republike Hrvatske. Naravno, takva mreža iziskuje velika ulaganja i znatno veći broj seizmoloških postaja nego Republika Hrvatska trenutno ima, što će zorno prikazati rezultati ovog teksta.

Trenutni sustav automatske lokacije potresa nije dovoljno pouzdan (griješi u stvarnoj lokaciji potresa, kao i u procjeni magnitude) i sposoban je locirati potrese magnitude 1.5 i veće, s tim da mogućnost lociranja jako ovisi na kojem dijelu Republike Hrvatske se potres dogodio (odnosno, koliko je postaja te koliko su udaljene od samog epicentra potresa).

Sve magnitude u ovom tekstu umanjene su linearno za 0.3. Radi se o do sada uočenoj grešci u procjeni magnitude sustava, odnosno njenoj srednjoj vrijednosti. Stvarnu procjenu pogreške magnitude automatskog lociranja bit će moguće prikazati tek nakon usporedbe podataka s onima dobivenim ručnom analizom zapisa potresa.

REZULTATI

Od 28/12/2020. godine u 6:28 sati do 06/01/2021. godine u 7:30 sati sustav je na području oblika kružnice sa centrom u 45.4 °N (LAT) i 16.2 °E (LON), radijusa 0.2 ° (približno 22 km oko centra kružnice) locirao ukupno 574 potresa. U tablici 1. prikazana je raspodjela broja lociranih potresa prema magnitudama.

Tablica 1. Raspodjela broja potresa po klasama magnituda u razdoblju od 28/12/2020. u 6:28 do 06/01/2021. godine u 7:30 sati.

Kako se očekuje da će svaka slabija klasa magnituda imati znatno veći broj potresa (vidi npr. Omorijev zakon), odmah je vidljivo da sustav podbacuje na lociranju potresa magnituda M < 2.  Međutim, ta mana sustava nam je poznata i razlog je težnje ka poboljšanju lociranja slabih potresa preko upostave gušće državne mreže seizmoloških postaja i o tome ćemo pisati više u drugim tekstovima.

Slika 1. Raspodjela broja potresa po magnitudama u razdoblju od 28/12/2020. godine u 6:28 sati do 06/01/2021. godine u 7:00 sati.

Navedene podatke o broju lociranih potresa smo analizirali prema vremenu u odnosu na glavni potres. Dobiveni rezultati prikazani su na Slici 2.

Slika 2. Raspodjela prethodnih i naknadnih potresa u odnosu na glavni potres 29/12/2020. godine u 12:19 sati. Vremenska skala je u danima od ishodišta, ishodište je vrijeme glavnog potresa.

Kako je iz Slike 2. jasno vidljivo, potresi koji su prethodili glavnom potresu znatno su rjeđi od broja potresa nakon glavnog potresa. Sustav automatske lokacije u tom periodu je locirao ukupno 12 potresa. Tablica 2. prikazuje njihov raspored ovisno o magnitudi.

Tablica 2. Raspodjela broja potresa po klasama magnituda u razdoblju od 28/12/2020. u 6:28 do neposredno pred glavni potres.

Usporedimo li podatke za 29.12.2020. nakon glavnog potresa (uključujući glavni potres) prikazane na Slici 2, kao i dane koji su uslijedili nakon toga do 06.01.2020. godine, vidimo da je broj potresa u jednakim vremenskim intervalima prije i nakon glavnog potresa drastično različit.

Nažalost, nedostaju podaci o potresima M < 1.5, koji bi nam mogli dodatno pomoći u stvaranju nekih zaključaka. Međutim, i potresi koji su locirani mogu nam dati uvid u neke karakteristike ovog područja.
Kako bismo dobili bolji pregled raspodjele magnituda potresa prema rednom pojavljivanju nakon početka navedene serije, isti je prikazan na Slici 3.

Slika 3. Raspodjela magniutda potresa u razdoblju od 28/12/2020. godine u 6:28 sati do 06/01/2021. godine u 7:00 sati.

Na Slici 4. je prikazan prostorni raspored svih potresa koje spominjemo u ovom tekstu, za razdoblje od 28/12/2020. godine u 6:28 sati do 06/01/2021. godine u 7:00 sati.

Slika 4. Prikaz svih automatski lociranih potresa u razdoblju od 28/12/2020. godine u 6:28 sati do 06/01/2021. godine u 7:00 sati.

Autor: Tomislav Fiket, dipl. ing