Proces izranjanja ima značajne posljedice za život u moru jer se uzlaznim gibanjem prenosi nutrijentima bogata voda iz dubine prema površini i tako potiče primarna produkcija, a onda i razvoj viših razina hranidbenog lanca. Biološka istraživanja 1980-ih dovela su u vezu obilje planktona, zone mrijesta srdele te velike ulove u području Blitvenice s izranjanjem potpovršinske vode iz Jabučke kotline.

Rezultati modeliranja te satelitska opažanja površinske temperature mora (SST) sugeriraju da dolazi do izranjanja uz istočnu obalu srednjeg Jadrana pod djelovanjem vjetra, uz albansku obalu za bure te uz zapadnu obalu za juga. Istraživanjem, što su ga proveli znanstvenici koji čine veliki dio projektne grupe, je u području oko Lastova ustanovljeno snažno dnevno izranjanje i poniranje te je pokazano da se radi o rezonantno pobuđenim valovima zarobljenima uz obalu, uslijed plimnog forsiranja te obalne cirkulacije vjetra.

Krajnji cilj projekta MAUD je stvoriti cjelovitu sliku procesa izranjanja i poniranja (I/P) vodenih masa u području srednjeg Jadrana, pobliže u širem akvatoriju otočića Jabuke i Blitvenice te na prostoru koji ih povezuje. Predloženi projekt se temelji na više preliminarnih istraživanja suradnika na ovom projektu. Dugotrajna mjerenja temperature mora, koja su načinjena kako bi se objasnila izuzetno bogata vegetacija bentoskih algi specifično za Jabuku i Blitvenicu, sugeriraju (i) da je sezonsko zagrijavanje u ovim područjima usporeno procesom izranjanja, (ii) da postoje znatne razlike između Jabuke i Blitvenice te (iii) da postoji naglašena međugodišnja varijabilnost.