Broj posjeta:
131461

Repozitorij

O ZAGREBAČKiM POTRESIMA - (poslije 22. ožujka 2020. u 06:24)

DVIJE GODINE OD ZAGREBAČKOG POTRESA

Dana 22. ožujka 2020. Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude M=5.5 prema Richteru. Nakon glavnog potresa uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih potresa (do kraja 2021. godine zabilježeno je oko 3500 potresa, od kojih je u prvoj godini zabilježeno oko 3200). Osvrt o zagrebačkim potresima i video kojim je prikazan slijed kojim su se događali potresi magnitude veće ili jednake M=1.0 tijekom 2020. godine nalazi se na poveznici:

https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020/druga_godisnjica_zagrebackog_potresa

Autor: Webmaster GFO
U časopisu Geosciences objavljen...

Multidisciplinarni tim seizmologa i geologa objavili su znanstveni rad o potresu u Zagrebu koji se dogodio 22. ožujka. 

Rad su izradili Snježana Markušić (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet), Davor Stanko (Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet), Tvrtko Korbar, Nikola Belić, Branko Kordić (Hrvatski geološki institut) i Davorin Penava (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek).

Poveznica na HRZZ stranice.

Članak je objavljen u otvorenom pristupu i dostupan je ovdje.

 

Autor: Webmaster GFO
Intervju prof. dr. sc. Marijana...

Mjesec dana nakon najjačeg zagrebačkog potresa koji se dogodio 22.ožujka 2020. prof. dr. sc. Marijan Herak je dao intervju Austrijskoj seizmološkoj službi pri ZAMG-u. - poveznica (intervju je na njemačom jeziku)

Pogledajte intervju preveden na hrvatski na objavi našeg facebooka: https://facebook.com/groups/.

ZAMG facebook poveznica: https://www.facebook.com/zamg.at/ 

 

Autor: Webmaster GFO

Na oštećenja nastala na nekoj lokaciji osim magnitude potresa i epicentralne udaljenosti, znatan utjecaj imaju lokalni uvjeti tla, pri čemu dolazi do amplifikacije (ili de-amplifikacije) zbog promjena značajki upadnog seizmičkoga gibanja (amplituda, frekvencija, duljina trajanja) od osnovne stijene do površine tla. Naravno, dinamička svojstva i konstrukcija građevine još uvijek igraju najvažniju ulogu!

Pročitajte na poveznici:

Dr, sc. Davor Stanko: PROCJENA AMPLIFIKACIJE POTRESNOGA GIBANJA
UTJECAJ LOKALNIH UVJETA TLA (pdf)

 

Autor: Webmaster GFO

Geoprostorna primjena aplikacije za podršku inspekcijama nakon katastrofa temeljena na informacijama o lokalnoj izloženosti i ko-seizmičkim DinSAR rezultatima – primjena na potres od 22.3.2020 u Zagrebu (M5.5)

Istraživačka grupa Prof. dr. sc. Issaaka Parcharidisa sa Harokopio sveučilišta iz Atene, Grčka, kojem je glavni interes daljinsko istraživanje, priredila je na osnovi snimaka satelita Sentinel-1 (A&B) a) model deformacije površine uslijed potresa od 22.3.2020. i b) procjenu deformacije kritične infrastrukture. Drugi rezultat bi trebao pomoći tehnički timovima statičara prilikom pregledavanja potencialno pogođene infrastrukture, ukazujući na one s većom deformacijom.

Poveznica na članak (pdf)

Autor: Webmaster GFO

ARIA (Advanced Rapid Imaging and Analysis) tim pri Laboratoriju za mlazni pogon (Jet Propulsion Laboratory) NASA-e i Kalifornijskog instituta za tehnologiju (California Institute of Technology), Pasadena, Kalifornija, je kreirao Kartu oštećenja (Damage Proxy Map – DPM). Karta obuhvaća šire zagrebačko područje te označava lokacije koje su s vrlo velikom vjerojatnosti oštećene za potresa magnitude 5.5, koji se pogodio Zagreb 22.3.2020. u 6 sati i 24 minute.

Više u nastavku 

Autor: Webmaster GFO

Repozitorij

Repozitorij je prazan