Povijest fakulteta 

 

Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i   među najstarijima je u Europi. Poveljom kralja Leopolda I. od 23. rujna 1669. godine Isusovačkoj višoj školi u Zagrebu priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove – odobren je trogodišnji visokoškolski studij iz kojeg su se s vremenom razvili studiji filozofije, prava i teologije. Odlukom Hrvatskoga sabora i potvrdom kralja Franje Josipa I., 5. siječnja 1874. stupio je na snagu Zakon o osnivanju Sveučilišta u Zagrebu. Na svečanome otvorenju Sveučilišta, 19. listopada 1874. godine, ban Ivan Mažuranić imenovao je za rektora dr. Matiju Mesića, koji je izveo svoj znameniti, dalekovidni, program koji je i danas po mnogo čemu aktualan.  Taj je datum početak organiziranoga znanstveno-nastavnog rada na Sveučilištu u Zagrebu. Osnovani su Pravni, Mudroslovni (poslije Filozofski) i Bogoslovni fakultet. Katedre Prirodoslovno-matematičkog odjela Mudroslovnog fakulteta počele su raditi postupno, nakon imenovanja pojedinih profesora.

 

Sveučilište u Zagrebu 105. godine
Sveučilište u Zagrebu, 1905. godine 

 

Nepune dvije godine nakon osnivanja Sveučilišta, 21. travnja 1876. godine, na Prirodoslovno-matematičkom odjelu Mudroslovnoga fakulteta predavanjima profesora Gjure Pilara počela je nastava iz grupe prirodoslovnih i matematičkih predmeta, zato je 21. travnja poslije i proglašen Danom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Uz Gjuru Pilara, predavati počinju dr. Bohuslav Jiruš, profesor botanike i dr. Vinko Dvorak, profesor fizike. Nastava matematike (dr. Karel Zahardnik) i lučbe (kemije) (dr. Aleksandar Velkov) počela je 1876. godine, zoologije 1877. godine te geografije 1883. godine. 

 

Gjuro Pilar, hrvatski geolog,
prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu

 

Današnji Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je uredbom Vlade NR Hrvatske 8. lipnja 1946. izdvajanjem katedri iz tadašnjega Filozofskog fakulteta. Taj je događaj ujedno početak razvoja svih tradicionalnih i uvođenje novih prirodoslovnih i matematičkih disciplina na Sveučilištu u Zagrebu. Statuti Fakulteta iz 1956., 1959, 1964. i 1967. godine osobito su unapređivali nastavne planove i način studija. Čast da prvi obnaša dužnost dekana PMF-a Sveučilišta u Zagrebu pripala je akademiku Franu Tućanu (1878. – 1954.), istaknutom popularizatoru znanosti, predsjedniku Matice hrvatske te uredniku časopisa Priroda. Postupno, širim reformskim zahvatima, podizana je kvaliteta znanstvene i nastavne djelatnosti. Godine 1948./1949. počela se održavati nastava povezana s planom po godinama, 1962. uveden je kvalifikacijski (prijamni) ispit za srednjoškolce, a iste godine uvedena je i titula diplomiranog inženjera za sve koji su diplomirali stručni smjer.

 

Fran Tućan, hrvatski mineralog, petrograf i prvi dekan PMF-a 

 

73 godine nakon osnutka, prema broju studenata i znanstveno-nastavnog osoblja, Prirodoslovno-matematički fakultet nije samo među najvećim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu nego i znanstveno-nastavna sredina koja je jedna od najvažnijih edukatora znanstvenog kadra u hrvatskom prirodoslovlju i matematici, srednjoškolskih nastavnika te istodobno jedan od vodećih središta istraživanja u tim znanstvenim područjima.