Doktorski seminar - Branimir Omazić

Branimir Omazić
(Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

NASLOV:
Utjecaj ekstremnih uvjeta u atmosferi na vinovu lozu u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima

SAŽETAK: Brojna istraživanja ukazuju na promjene u temperaturi i oborini nad Sredozemljem promatrajući prošle, ali i buduće klimatske uvjete pomoću klimatskih modela. Budući da te promjene značajnu utječu i na biljni svijet, zapažaju se promjene u uzgoju vinove loze uzimajući u obzir kvalitetu uroda, ali i nastup fenofaza. Vinogradarstvo, u ekonomskom i tradicijskom smislu, predstavlja vrlo važnu poljoprivrednu granu u Hrvatskoj. Zbog toga, poželjno je, ali i potrebno proučiti učinak klimatskih promjena na uzgoj vinove loze u sadašnjim, ali i budućim klimatskim uvjetima.
Postoji više mogućnosti kako promatrati utjecaj klime na vinovu loze, a najjednostavniji je promatrajući različite bioklimatske indekse. U tu svrhu promatrane su promjene pet bioklimatskih indeksa (Srednje temperature u sezoni vegetacije, Winklerovog indeksa, Huglinovog indeksa, indeksa hladnih noći i indeksa suhoće) u razdoblju od 1961. do 2020 na meteorološkim postajama Državnog Hidrometeorološkog zavoda. Rezultati ukazuju na vidljiv trend porasta temperature zraka, a samim tim i temperaturnih indeksa, posebno značajnog od kraja 1990-ih pa do danas. Osim toga rezultati indeksa suhoće sugeriraju na sve veći deficit u dostupnoj vodi u tlu, posebice na jugu Hrvatske. Ovi trendovi u temperaturi zraka utjecali su i na kvalitetu uroda te je vidljiv porast šećera u moštu i smanjenje kiseline. Također, vidljiv je i trend sve ranijeg nastupa fenoloških faza (pupanja, cvatnje, šare i berbe) vinove loze. Budući da utjecaj meteoroloških parametara na fenološke faze nije jednostavno za utvrditi i razlikuje se od sorte do sorte i od jedene do druge lokacije, razvijena su četiri statistička modela (dva temeljena na akumulaciji topline, dva na linearnoj regresiji) kako ispituju taj utjecaj. Osim toga po prvi puta u Hrvatskoj testiran je biodinamički model STICS na četiri sorte vinove loze (Graševina, Chardonnay, Merlot i Plavac Mali). Rezultati testiranja ovih modela ukazuju na vrlo dobro slaganje modeliranih i opaženih datuma fenoloških faza za modele temeljene na akumulaciji topline, kao i za STICS model. Ova spoznaja omogućava korištenje tih modela u kombinaciji s regionalnim klimatskim modelima kako bi se uvidjele promjene nastupa fenoloških faza i u budućoj klimi. Iz dobivenih rezultat vidljivo je da će se zbog porasta temperature datumi nastupa fenoloških faza u budućoj klimi pomaknuti još više prema početku godine. Ovo dovodi do dva moguća problema u budućim klimatskim uvjetima: (i) pomicanje pupanja prema početku ožujka na kontinentu će dodatno povećati rizik od kasnog proljetnog mraza jer se datumi posljednjeg proljetnog mraza neće toliko pomaknuti i (ii) pomicanje šare prema početku kolovoza označava da će se krucijalni period vegetacije vinove loze, od šare do berbe, u potpunosti odvijati u najtoplijem dijelu godine, a samim time očekuju se daljnje promjene u kemijskom sastavu grožđa i posljedično vina.